Foto: USAID
Projekat Diaspora Invest okupio je proteklih dana u Neumu predstavnike i predstavnice 30 partnerskih lokalnih samouprava. Projekat realizira USAID.
Jedna od glavnih poruka skupa je ta da dijaspora želi nastaviti s ulogom pokretača promjena, a tome svjedoči i nedavni angažman stručnjaka iz iseljeništva koji su osnovali neformalnu grupu Poslovnog savjetodavnog vijeća bh. dijaspore. Vijeće okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta, a njihov cilj je pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje, kreiranje mreže saradnika i privlačenje investitora.
Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.
“Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan poduhvat jer nijedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekt koji se u potpunosti fokusirao na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 kompanije koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove kompanije, prosječne starosti 11 mjeseci. U zemlju smo doveli novi kapital i počeli jednu sjajnu priču. Lekcije iz prvog projekta pokazale su da ljudi ulažu na općinskom nivou, zbog čega smo pokrenuli drugi projekt u iznosu od 15,7 miliona dolara, čije rezultate već vidimo kroz mnogo aktivnosti, uključujući i današnji skup. Fokusirani smo na rad s 30 lokalnih zajednica kao nosilaca razvojnih projekata u svojim okruženjima, u čemu dijaspora ima ključnu ulogu. Činjenica da danas imamo predstavnike 30 općina i gradova znak je da u ovako maloj zemlji postoji jasno opredjeljenje da, kroz uključivanje dijaspore, treba praviti poslovne iskorake i stvarati pozitivno okruženje”, izjavila je Vukmanović.
Za samo pola godine, u Mostaru su odobrene su četiri aplikacije za sufinansiranje dijasporskih investicija. Prema riječima Željke Dujmović iz gradske uprave, rezultati su ih pozitivno iznenadili i vjeruju da će doprinijeti njihovom daljem razvoju.
Općina Berkovići prva se priključila drugoj fazi projekta Diaspora Invest. Iako je u pitanju mala lokalna zajednica, napravljeni su važni koraci ka unapređenju uslova za potencijalne ulagače iz dijaspore.
“Postavljena anketa za umrežavanje dijaspore nam ulijeva nadu da smo prepoznali ljude koji su spremni ulagati i pomoći svom mjestu. Mislim da ćemo odavde svi otići s idejama za unapređenje svog rada i načine putem kojih možemo dovesti nove investitore,” istakao je Draško Džombeta iz Berkovića.
Učesnici su mogli čuti i iskustva iz Cazina, gdje je krajem prošle godine održan veoma uspješan i izuzetno posjećen poslovni forum dijaspore, čiji rezultat je bila razmjena iskustava i širenje pozitivne energije u vezi s ovom temom. Prvom investicijom pohvalili su se iz Ljubinja, a da ovakva okupljanja značajno doprinose vidljivosti općina i gradova potvrdio je Džanan Serdarević iz Općine Centar Sarajevo, poručivši da vjeruje kako lokalne zajednice u BiH imaju znanje, ali trebaju više raditi na tome da postanu vidljivije investitorima iz dijaspore.
Predstavnici lokalnih samouprava posebno su pohvalili fleksibilnost koju su dobili u ovom projektu, a od irskog stručnjaka za dijasporu Martina Russella čuli su korisne savjete o tome kako promijeniti percepciju javnosti i uključiti dijasporu u lokalni razvoj.
“Kada razmišljamo o dijasporskom angažmanu, uglavnom razmišljamo o tome šta oni mogu uraditi za nas, šta i kako mogu uložiti, ne pitajući se šta mi odavde možemo uraditi da ih privučemo. Posljednje o čemu govorimo su ljudi, a ljudi donose odluke o povratku, prenosu ideja, iskustava, pa i investiranju,” rekao je, između ostalog, Russell.
Poručio je da treba krenuti od tri ključna pitanja za dijasporu: šta možemo učiniti za vas (šta vam možemo ponuditi)? Da ste vi na našem mjestu, šta biste uradili? i Da li znate nekoga ko bi ulagao?
Armin Alijagić iz udruženja Naša perspektiva govorio je o najboljim praksama u organizaciji i promociji poslovnih događaja za dijasporu, materijalima koji se kreiraju za ove poslovne forume, s fokusom na videe i investicijske brošure koji imaju dugoročnu vrijednost. Drugi dan posvećen je komunikaciji na društvenim mrežama kao korisnom alatu za učinkovit angažman dijaspore, kao i vještinama za predstavljanje investicijskog potencijala i ponude, dok se trećeg dana govorilo o rodnoj inkluziji i naporima na umrežavanju dijaspore.
Druga zajednica Mreže praktičara bila je izvrsna prilika za razmjenu informacija, iskustava, ali i izazova, čime su stvorena vrijedna partnerstva za budući razvoj.
(Baalans/OSCE)