Tuzla i Tuzlanski kanton imaju dugu tradiciju postojanja mineralnih sirovina, ali nema dovoljno istraživanja o tome kako prenamjeniti određena područja, rečeno je na Međunarodnoj konferenciji „ Neogen“ koja se održava u Tuzli.
Tuzla ima specifičnu geološku povijest, a dokaz tome su nalazišta uglja, soli, itd., a to obuhvata period neogena.
„ To je specifičan geološki period u istoriji zemlje. Počeo je nakon paleogena , završio se početkom kvartarne periode u kojoj smo sada, a trajao je nekih 20 miliona godina“- obrazložila je Rejhana Dervišević, voditeljica Odsjeka za geologiju Rudarsko- geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Profesorica je kazala da je ovogodišnja konferencija fokusirana na dostignuća u istraživanju neogenih sedimenata u prostorima gdje su neogeni sedimenti razvijeni, a Tuzla je pravi primjer za to. Akcenat je stavljen na eksploataciju soli, klasični jamski način, novi koncepti bušotina, itd. Ranija istraživanja bila su sveobuhvatnija jer su se vršila bušenja, ispitivanja, uzimanje uzoraka, klasifikacija. Tuzlanski basen ima bogato minerlano nasljeđe, ali nema istraživanja, a samim tim ni mogućnost iskorištavanja tih podučja.
„ Želimo podstaći vlasti da potaknu ta istraživanja. Ali da nam se ne desi da imamo komisiju i korice, a ništa od strategije. Ono što je bitno za neogen je stvaranje mineralnih sirovina na jednom mjestu, sol, nafta, geotermalni potencijali. Mi posjedujemo veliku zbirku i želimo se bar malo približiti evropskim stručnjacima koji su sve to digitalizirali. Želimo da to privredi ustupimo da bi oni znali na šta mogu računati i gdje investirati“- pojasnio je Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Tuzla. Istraživanja i njihovo objedinjavanje u dokument je bitno u kontekstu razmatranja prenamjene određenih područja. Primjera radi, nakon crpljenja soli u Tuzli, prostor se pretvorio u močvaru koja je kasnije preobražena u nadaleko poznata Panonska jezera sa slanicom.
„ Mi to sada imamo, ali u tragovima ako uzmemo u obzir potencijal Sprečanskog rasjeda, Terma 1, Terma 2, itd. Imamo neiskorištenu bušotinu u Slavinovićima koja ima ljekovitu vodu. Područje Kicelja, Majevice je isto bogato. Trebamo razvijati konferencijski turizam i baštiniti evropsku kulturu geološkog nasljeđa“- ističe Gutić.
Da Tuzla treba više iskoristi svoje prirodne potencijale, slaže se i geolog Stjepan Ćorić.
„ Ovdje je ostalo toliko toga da se to može iskoristiti kao što je iskorištena sol za kupanje. Tu ostaje mogućnost i da se naprave neki muzeji. Za industrijski dio, također, postoje mnoge mogućnosti. Puno se može napraviti i edukacijom mladih ljudi da bolje razumiju povijest okoline gdje žive, da razumiju povijest zemlje i da vide koliko smo mali u prostoru u kojem živimo“- kazao je Ćorić.
Nataša Tadić