Foto: Arhus centar
Stanovnici Mjesne zajednice Špionica Centar kod Srebrenika, godinama se bore protiv izgradnje kameneoloma na tom području te pokušavaju osporiti dozvole koje je investitor dobio.
Ležište krečnjaka „ITK KOP“ nalazi se oko 6 km sjeveroistočno od Srebrenika, u Gornjoj Špionici na lijevoj obali Bistrice. Dio parcela je u vlasništvu “ITK MUSIĆ” d.o.o. Srebrenik, a dio parcela je u vlasništvu države. Za parcele koje su u vlasništvu države, investitor „ITK MUSIĆ“ posjeduje Odluku o dodjeli koncesije za eksploataciju kamena krečnjaka na PK „ITK KOP“ kod Gornje Špionice, grad Srebrenik, a koja je izdata od strane Vlade Tuzlanskog kanton u aprilu 2023. godine.
“Na predmetnoj lokaciji nije izgrađen vodovodni sistem za snadbijevanje vodom. Jedno od privremenih rješenja može biti snabdijevanje kompleksa vodom iz lokalnog rezervoara (cisterne) u koji se voda dovozi cisternama. Za piće se, kao privremeno, rješenje može koristiti flaširana voda. Osnovna prirodna sirovina koja će se eksploatisati sa predmetne lokacije je krečnjak”- između ostalog piše u Zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja na okoliš za projekat eksploatacije krečnjaka na PK „ITK KOP“ kod Gornje Špionice.
Oni, koje se, ipak, nešto pita, protiv kamenoloma su. Mještani smatraju da će im donijeti smao štetu. Bajro Halilović, predsjednik Savjeta pomenute mjesne zajednice, podsjetio je da je 2021. godine Vijeće Mjesne zajednice Špionica Centar donijelo odluku da se obustavi projekat.
“Ljudi su svi ovdje aktivni u vezi ovog nezakonitog projekta. Ljudima će smetati to u naselju, bit će ugroženi, priroda uništena. Ovo u demokratksim državama ne bi moglo”- priča Halilović.
Zahir Ajanović, mještanin Špionice koji je rodom iz Podrinja, kaže da, kada je prtojeran tokom rata i došao tu, nije bilo uređene infrastrukture.
“Nije bilo ništa. Mi smo sve uradili iz svojih sredstava, napravili, uljepšali. Ima ih puno u dijaspori i oni finansiraju. E, sada, gospoda je došla tu na gotovo, da ne bi pravili put, struju, vodu, to je njima olakšica. Nemam kud više. To bi bila velika propast za nas mještane”- priča Ajanović i naglašava da mještani neće dozvoliti kameleonom.
Sa njim se slaže i Jakov Pavlović i dodaje da je na tom području i vodozaštitna zona sa tri izvora pitke vode.
“Oni su ovdje već rovili sa bagerima, isjekli 30 dunuma šume, opustošili. Mi smo ustrajni u borbi zato jer je pravda na našoj strani. Neka svako dođe i vidi. Sve službe koje su izdale dozvole, neka dođu i vide da je to 30 m od prve kuće, druga kuća je 70 m”- priča ovaj stanovnik Špionice.
Omer Majstorović naglašava da je njihova borba duga i naporna te da traje već nekoliko godina, a intezivirana je od avgusta prošle godine kada su mještani saznali u kojoj je fazi pribavljanje potrebnih dozvola.
“U ovom periodu uputili smo žalbe na sve dozvole koje je investitor pribavio. Uspjeli smo poništiti prethodnu vodnu saglasnost koju mu je izdalo kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Očekujemo da će i ostale dozvole biti poništene uz argumente koje smo naveli”- izjavio je Majstorović te dodao da vladajuće strukture nemaju sluha za ovaj problem jer, naglašava on, 2021. godine kada je investitor tražio dozvolu za geoistrage, najmanje deset dopisa su pisali nadležnim institucijama na koje nisu dobili odgovor.
Podsjećamo, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uvažilo je žalbu građana, a bez saglasnosti Mjesne zajednica Špionica Centar, investitor neće moći dobiti novu dozvolu za otvaranje kamenoloma.
Sa druge strane, Grad Srebrenik mora u istu ravan staviti kako stanovništvo, tako razvoj privrede, mišljenja je gradonačelnik Adnan Bijelić.
“Mi više od godinu imamo priču o otvaranju kameneoloma na području Špionice i imamo stanovništvo koje se pribojava tog kamenoloma, obzirom da će taj kamenolom narušiti onaj sklad u kojem danas žive. Grad Srebrenik do ovog momenta nije idzavao dozvole jer mi nismo nadležni za to”- objasnio je Bijelić. Grad Srebrenik je nadležan za usvajanje prostorno planske dokumentacije kojom je predviđen kamenolom. Privatni investitor mora pribaviti određene dozvole prije nego krene sa eksploatacijom.
“Stanovnici imaju pravo osporavati pribavljene dozvole. Pokušavamo ne stavljati se ni na jednu ni na drugu stranu. Zahtjevamo od investirota, ukoliko dobije dozvole, da radi u skladu sa tim kako bi se zaštitio okoliš. On ako dobije tu dozvolu, on će početi raditi”- naglašava gradonačelnik.
Aarhus Centar koji daje podršku mještanima, smatra da su propuštene ključne informacije koje bi imale negativan uticaj na život stanovništva, okoliša i ekosistema na predmetnom lokalitetu te da je “pronađeno nekoliko netačnosti u zahtjevu investitora koje je važno istaći i na koje stanovnici Špionice izražavaju ozbiljne primjedbe”. Iz pomenutog Centra su ranije kazali da bi kamenolom značio ozbiljnu prijetnju za stambene objekte u naseljima Krč, Radiči, Špionica Centar, Špionica Donja, Bogdanovići, Vrela i Vidrovići, gdje živi više od 3.000 stanovnika. Buka, vibracije i prašina bi značajno uticale na zdravlje, mir i sigurnost ovog stanovništva, čineći život nepodnošljivim, naglašavaju te dodaju da je alarmantna je i činjenica da bi eksploatacija kamena na ovom području podrazumijevala i krčenje 40 dunuma šume.
“Gradnja kamenoloma u blizini naselja je neprihvatljiva. Ne smijemo dopustiti bogaćenje lokalnih moćnika nauštrb stanovništva koje će biti prisiljeno živjeti pod konstantnom bukom, prašinom i zagađenjem. Ne smijemo dopustiti iseljavanje stanovništva i ugrožavanje njihovih života zbog profita. Mi kao društvo imamo odgovornost da im pružimo zaštitu”- poručili su iz Centra.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona izdalo je urbanističku saglasnost za izvođenje geoloških istraživanja kamena krečnjaka na pomenutom lokalitetu gdje su, nakon istraživanja, pronađene rezerve kamena krečnjaka. Ministarstvo je, osim saglasnosti za izvođenje geoloških istraživanja, dalo kompaniji “ITK Musić” urbanističku saglasnost i za eksploataciju kamena.Urbanistička saglasnost izdata je na osnovu Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona za period od 2005. do 2025. godine u kojem je lokalitet u mjesnoj zajednici Špionica utvrđen kao potencijalni istražni prostor. Inače, na području TK postoji više od deset kamenoloma, a tri su u Srebreniku, a procijenjene su potrebne za kamenom na tri do četiri miliona kubika godišnje.
(Nataša Tadić)