Foto: Printscreen
Mrmoti su jedna od 14 vrsta džinovskih vjeverica koje se nalaze prvenstveno na teritoriji Sjeverne Amerike i Evroazije. Ovi biljojedi aktivni su tokom ljeta kada se često nalaze u skupinama, ali se ne viđaju tokom zime kada hiberniraju pod zemljom. Oni su najteži članovi porodice vjeverica.
Poznati su kao najveće spavalice među životinjama jer prespavaju devet mjeseci. Tokom tri ljetnja mjeseca kad ne spavaju, oni su u potrazi za hranom, podižu svoju mladunčad i rade na tome da se dovoljno ugoje i stvore naslage kako bi se pripremili za narednu zimu i dugi zimski san.
Mrmoti, odnosno, svisci su veliki glodavci s karakteristično kratkim, ali robusnim nogama, povećanim pandžama koje su dobro prilagođene kopanju, krepkim tijelom te velikim glavama i sjekutićima za brzu obradu raznovrsne vegetacije. Dok je većina vrsta različitih oblika zemljane smeđe boje, oni variraju u boji krzna ovisno o njihovoj okolini. Vjerojatnije je da će vrste u otvorenijim staništima imati blijedu boju, dok su one koje se ponekad nalaze u dobro pošumljenim područjima, obično tamnije. Ovi glodari su veliki i teški, težine od 3 do 7 kg, u zavisnosti od vrste.
Inače, u SAD-u se 2. februar obilježava kaod Dan mrmota i bazira se na vjerovanju da na taj dan mrmot izlazi iz svoje jazbine da “predvidi” vrijeme. Predanje kaže da, ako glodar vidi svoju sjenku na 2. februar, uplašit će se i vratiti natrag u brlog i to onda znači da će zima potrajati još šest nedelja. Ako je ne vidi, proljeće je na putu.
Kako se ove životinje ponašaju sa ljudima, prikazano je u narednom videu:
(Balans)