• tik tok

(FOTO) Bjeloglavi supovi na Zlataru: Korisni lešinari čija je uloga nezamjenjiva u prirodi

Apr 7, 2024

Foto: Uvac.org

Specijalni rezervat prirode “Uvac” je prirodno dobro od izuzetnog značaja koje se nalazi se u jugozapadnoj Srbiji. Okružen je planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor i Jadovnik i zahvata površinu od 7543 hektara.

Specijalni rezervat prirode “Uvac” izdvaja prisustvo oko 130 vrsta ptica. U najznačajnije spada bjeloglavi sup (Gyps fulvus) – jedna od dvije preostale vrste lešinara koje se danas gnijezde na području Srbije.

Bjeloglavi sup je vrsta orla lešinara, impozantne veličine, raspona krila i do tri metra što ga čini moćnim letačem čiji let su istraživali i naučnici – aeronautičari i primenjivali pri konstrukciji letjelica. Njegova uloga u lancu ishrane u ekosistemu je jedinstvena i nezamjenljiva. Isključiva hrana su mu uginule životinje, čime spriječava širenje zaraza i na taj način čini ”prirodnu reciklažu”.

Gnijezdište bjeloglavog supa nalazi se na krečnjačkim stijenama, a gniježđenje je grupno, formirajući kolonije. Ženka obično nosi jedno jaje, na kojem oba roditelja leže oko osam nedjelja, dok mladunac ostaje na gnijezdu oko četiri mjeseca prije prvog leta.

Ova rijetka vrsta ptica nakon Drugog svjetskog rata je bila pred izumiranjem. Zahvaljujući entuzijazmu lokalnog stanovništva i ornitologa Biološkog instituta iz Beograda i proglašenjem Specijalnog rezervata prirode “Klisura reke Uvac”, 1971. god. od strane resornih ministarstava, bjeloglavi supovi su sačuvani od potpunog izumiranja.

 Ipak, 1990. godine na teritoriji Uvačkih jezera preživjelo je samo 10-ak jedinki bjeloglavog supa. 1994. godine organizovano je hranilište Manastirina, na koje se iznose tijela uginulih životinja koja su isključiva hrana ove vrste. Dosljednim sprovođenjem programa ishrane, odnosno, godišnje se u “restoran bjeloglavih supova u prirodi” iznese oko 250 tona hrane i klaničnog otpada i zalaganjem čuvara zaštićenog područja zaposlenih u Rezervat Uvac, brojnost bjeloglavih supova se do danas povećala na oko 110 gnijezdećih, odnosno 450-500 jedinki. Tako je kolonija ove jedinstvene vrste ptica postala najveća na Balkanu i jedna od najvećih u Evropi.

(Balans/Uvac)