Foto: EU
Oko 400 miliona birača ima pravo glasa, od Finske na sjeveru do Cipra na jugu, Irske na zapadu do Bugarske na istoku za sastav sljedećeg Europskog parlamenta, direktne veze između Europljana i institucija EU-a.
Način na koji Europljani glasuju oblikovat će smjer EU-a u sljedećih pet godina. Desničarske i krajnje desne stranke ostvarile su znatan napredak diljem Europe, a taj pomak udesno vjerojatno će se odraziti i na sljedeći Europski parlament, piše BBC.
Parlament, sa sjedištem u Bruxellesu i Strasbourgu, donosi zakone koji utiču na živote građana EU-a i ima zadatak potvrditi godišnji budžet, koji je ove godine dosegnuo 189 milijardi eura. Rezultati izbora utiču i na to tko će biti predsjednik Europske komisije.
Glasanje počinje u četvrtak 6. juna u Nizozemskoj, a sljedećeg dana glasat će Irska i Malta. U subotu će na birališta Latvija i Slovačka, a mnoge zemlje članice EU glasuju u nedjelju 9. juna. Među njima je i Hrvatska.
Zanimljivo je da Česi na birališta mogu i u petak i u subotu, Italijani u subotu i nedjelju. Iako u većini zemlja na birališta mogu birači nakon navršene 18. godine, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Malti minimalna dob za glasanje je 16, a u Grčkoj 17 godina. U Luksemburgu i Bugarskoj glasanje je obavezno.
Do kraja 9. juna bit će jasno koje stranke će ispuniti 720 mjesta u Parlamentu, a broj zastupnika koje svaka zemlja ima, razmjeran je broju stanovnika. Njemačka, najmnogoljudnija zemlja EU, ima njih 96, a Malta, Luksemburg i Cipar po šest.
Kao jedina institucija EU-a koju direktno biraju birači iz 27 zemalja, parlament povezuje europske građane s druge dvije velike institucije: izvršnom vlašću EU-a – Europskom komisijom – i Vijećem, koje čine ministri iz vlada EU-a.
Zastupnici nadziru rad Komisije i Vijeća. Oni dijele odgovornost s Vijećem za donošenje zakona koje je predložila Komisija.
(Balans/Index)