Foto: Nikola Čvoro
Treći sastanak deset kantonalnih zastupnica, organizovan uz podršku Westminster fondacije za demokratiju (WFD) i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupio je političarke koje dijalogom i zajedničkim radom pronalaze rješenja za nejednake porodiljske naknade.
Prava porodilja, porodiljne i druge naknade značajno se razlikuju u kantonima Federacije BiH (FBiH) te je, prepoznavajući dimenzije ovog problema Westminster fondacija za demokratiju (WFD), uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenula kampanju “Za svako novo srce” s ciljem izjednačavanja i harmonizacije pravnih propisa.
Pored različitih iznosa naknada koje su definisane kantonalnim propisima, dodatni problem predstavlja razlika u porodiljskim naknadama ovisno o tome da li je porodilja bila profesionalno angažovana u javnom ili privatnom sektoru, zahvaljujući lokalnim odlukama te neusklađenosti naknada s rastućim troškovima života.
Na temelju značajne involviranosti u ovu problematiku deset kantonalnih zastupnica iz cijele FBiH na sastanku su prezentirale i analizirane informacije sa terena i rezultati ankete u kojoj su učestvovale građanke FBiH. Na osnovu dobijenih informacija putem ankete ali i direktne komunikacije i uvida u postojeće prakse u kantonima, jasno je predočeno koliko neusklađenost prava pogađa porodilje, koje često osjećaju da su „kažnjene“ zavisno o mjestu prebivališta i radnom statusu.
Cilj kampanje Za svako novo srce je postizanje dugoročnog rješenje koje će smanjiti jaz među kantonima i osigurati stabilnu podršku i za zaposlene i nezaposlene porodilje.
„Nastavljamo predano raditi na rješenjima koja će svakoj majci i ocu omogućiti sigurnu podršku tokom porodiljskog odsustva“, naglašeno je na sastanku.
Podsjećamo, u Posavskom kantonu zaposlene porodilje mogu primati 100% svoje plate, dok 300 KM dobijaju nezaposlene. U Unsko-sanskom kantonu naknada iznosi 50% prosječne plate za zaposlene porodilje i 500 KM naknade za nezaposlene. U Tuzlanskom kantonu 1000 KM primaju i zaposlene i nezaposlene porodilje. Zeničko-dobojski kanton isplaćuje zaposlenim porodiljama 1000 KM ili 80% od prosječne plate, ako u kantonalnom budžetu nema dovoljno sredstava. Naknadu od 1000 KM u ovom kantonu primaju nezaposlene porodilje. U Bosansko-podrinjskom kantonu 80% prosječne plate se izdvaja za porodiljsku naknadu zaposlenim porodiljama, dok je naknada za nezaposlene 1000 KM. Srednjobosanski kanton zaposlenim porodiljama uplaćuje 50% od prosječne plate, a nezaposlene primaju 55% minimalne plate u FBiH.
U Zapadnohercegovačkom kantonu zaposlena porodilja u prvih šest mjeseci u iznosu od 80% od njene ostvarene plate. Za preostalih šest mjeseci naknada je fiksnog iznosa koji se definiše odlukom kantonalne Vlade. Naknada za nezaposlenu porodilju u ovom kantonu iznosi 350 KM. U Kantonu Sarajevo jednaka je naknada za zaposlene i nezaposlene porodilje i u visini je prosječne plate u FBiH iz prethodne godine. U Kantonu 10 zaposlene porodilje primaju prosječne plate u FBiH, dok je naknada za nezaposlene 55% minimalne plate u Federaciji.
Hercegovačko-neretvanski kanton pravi razliku i među zaposlenim porodiljama ovisno o tome da li rade u privatnom ili javnom sektoru. Zaposlene u privatnom sektoru dobijaju 40% prosječne plate, 80% plate se izdvaja za radnice u javnom sektoru, dok nezaposlene primaju 55% minimalne plate u FBiH.
Osim nejednakosti, nezaposlene porodilje se suočavaju s kašnjenjem isplate naknada. Zbog svega toga, neophodno je uspostaviti pravedniji sistem u kojem će sve porodilje u FBiH imati jednak minimum zagarantovanih prava.
(Nikola Čvoro)