Foto: Balans
U 2025. godini su propusti u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana premašilo zakonske granice za čak 6,6 puta, prema osmom izdanju izvještaja Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, koji je danas objavljen u saradnji sa Aarhus Centrom u BiH i Centrom za životnu sredinu.
Osam godina je prošlo od kada su novi standardi zaštite zraka stupili na snagu na Zapadnom Balkanu, u skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice. Međutim, u 2025. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile ukupno 6,6 puta veće od dozvoljenog. Zagađenje prašinom je dostigao najviši nivo od stupanja na snagu novih standarda 2018. godine.
Termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH bile su najveći emiteri SO2 u regiji, sa 196.940 tona ili 12,7 puta više od dozvoljenog.
„BiH je prije 20 godina potpisala ugovor o uspostavi Energetske zajednice. Nažalost BiH vlasti i Elektroprivreda BiH su nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz ovog ugovora. Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane“- rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
Najveći zagađivač SO2 u regiji je ponovo bila termoelektrana Ugljevik, uprkos instaliranom sistemu za odsumporavanje. Njezine emisije u 2025. godini od 115.079 tona bile su najviše od kada su pravila o kontroli zagađenja stupila na snagu 2018. godine. Dok je TE Gacko ponovo bila najveći relativni zagađivač prašinom. Uprkos malom smanjenju u odnosu na 2024. godinu, emitovala je 15,1 puta više od dozvoljene količine.
„Zvuči zaista nevjerovatno da u 2026. godini trpimo rekorde u zagađenju i neshvatljiv amaterizam nadležnih koji nas drže na dnu Evrope. Podatak da BiH termoelektrane emituju skoro 13 puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog, dok pojedini blokovi rade potpuno ilegalno, predstavlja potpuni slom pravne države i zdravog razuma. Postavlja se pitanje da li donosioci odluka svjesno sabotiraju i zdravlje građana i ekonomsku budućnost zemlje, naročito sada kada nas evropske takse (CBAM) tjeraju u ogromne gubitke. Dok proizvodnja struje iz uglja stihijski pada, rješenje je hitno zaustavljanje subvencija za fosilna goriva i preusmjeravanje tog novca u Fond za pravednu tranziciju i masovnu podršku građanima da sami proizvode energiju iz sunca i vjetra. Ili ćemo krenuti u plansku tranziciju, ili svjesno biramo i ekološki i ekonomski slom”- izjavio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, BiH.
Pored kršenja NERP-a, krajem 2023. godine istekao je rok za zatvaranje najstarijih blokova u termoelektranama u okviru derogacije „izuzeća“. Sve tri zemlje Zapadnog Balkana s termoelektranama na ugalj koje podliježu ovom pravilu – Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – i dalje krše ovu obavezu. Tuzla 4 i Kakanj 5 i dalje rade, više od dvije godine nakon konačnog roka za zatvaranje.
„U nekim zemljama Zapadnog Balkana sada imamo najgore od oba svijeta: pad proizvodnje električne energije iz uglja bez jasnog plana za ublažavanje socio-ekonomskih posljedica, u kombinaciji s visokim – a u nekim slučajevima čak i pogoršavajućim – nivoom zagađenja. Umjesto da provode mjere zaštite od zagađenja, vlade zatvaraju oči. Ovo ide daleko šire od ljudskog zdravlja i okoliša, pravo u srž temeljnih principa kao što je jednakost pred zakonom”- kazao je Davor Pehchevski, Koordinator za energetiku na Balkanu u Bankwatchu.
Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je nekoliko postupke zbog kršenja propisa, uključujući protiv Bosne i Hercegovine, potvrđujući nezakonit rad termoelektrana na ugalj. Međutim, nijedna vlada nije kaznila elektroprivrede, niti imaju jasne, ažurirane i realistične planove za usklađenost i/ili zatvaranje.
U međuvremenu, Mehanizma EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) započeo je u januaru 2026. godine, povećavajući troškove izvoza električne energije i dodatno smanjujući profitabilnost termoelektrana na ugalj u regiji. A posljednjih godina, Bosna i Hercegovina je zabilježila neplaniran pad proizvodnje električne energije iz uglja.
(Aarhus centrar)