Foto: Jer me se tiče
Sa bijelom trakom oko ruke i bijelim platnom na prozoru, 31. maja bit će obilježen Dan bijelih traka u Prijedoru, najavljeno je iz Inicijative “Jer me se tiče”.
Međunarodni Dan bijelih traka je podsjećanje na 31.maj 1992.godine kada je Krizni štab opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da nose bijelu traku oko ruke. Prijedorske bijele trake su utvrđene kao činjenica u više sudskih procesa za ratne zločine, od prve presude na MKSJ u Hagu Dušku Tadiću, pa do krovnih presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.
Obilježavanje u Prijedoru započinje okupljanjem u Starom gradu u 11:00, na mjestu gdje će biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece, a u podne je predviđen dolazak učesnika na glavni prijedorski trg gdje će biti održan glavni program obilježavanja Dana bijelih traka i polaganje 102 ruže sa imenima ubijene djece.
“Dan bijelih traka i ove godine se održava kao protest jer prijedorske vlasti, predvođene gradonačelnikom Slobodanom Javorom, još nisu izdale odobrenje za izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Podrška građana koji dolaze na obilježavanje Dana bijelih traka je veoma važna jer roditelji ubijene prijedorske djece nisu dobili pomoć niti razumijevanje kod domaćih institucija”- kazali su organizatori te pozvali učesnike događaja da ne donose svoje transparente, vijence, cvijeće, zastave i druga obilježja, već da stave bijelu traku na ruku.
Inicijativa Jer me se tiče organizuje centralno obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru i ne preuzima odgovornost za ono što se dešava u drugim gradovima i državama.
“Osuđujemo svaki pokušaj osporavanja bijelih traka jer su one sudski utvrđena činjenica i podliježu krivičnom gonjenju onog ko ih negira. Ograđujemo se i osuđujemo svaki pokušaj da se bijele trake upotrebljavaju za širenje mržnje, ksenofobije i izazivanja međunacionalnih tenzija i podjela”- poručuju organizatori.
Zločin u Prijedoru odnosi se na niz ubistava i ratnih zločina, te etničko čišćenje od oko 5000 nesrpskih stanovnika koje su počinili JNA i srpska paravojska u okolici i u samom Prijedoru 1992. tokom rata u Bosni i Hercegovini. Po masovnosti, to je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon genocida u Srebrenici.
Istraživačko dokumentacijski centar navodi da je u razdoblju od 1991. do 1995. u izravnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5209 građana Prijedora, od toga 4093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.
(Balans)