Foto: Balans
Proizvođači mlijeka iz TK traže hitan sastanak sa federalnim resornim ministrom kako bi se pojasnile nejasnoće vezane za nejasnoće u nacrtu Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju te sastanak sa kantonalnim ministrom na kojem će predložiti da budući poticaji idu po litru mlijeka i da se 10 % sredstava izdvoji za kapitalne investicije, zaključci su sa današnjeg sastanka Udruženje proizvođača mlijeka TK.
Plan proljetne sjetve u 2024. godine predviđa da se na području Tuzlanskog kantona žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije 44.184 ha poljoprivrednog zemljišta što je 492 ha manje nego prošle godine. I dok visoka politika raspravlja o strategije poljoprivrede, proizvođači brine od kojih sredstava će zasijati njive poput Fedahije Hrnjića, poljoprivrednika iz Sapne.
„Bavim se stočarstvom, ovčarstvom. Proizvodim pšenicu, kukuruz, ječam. Iz godine u godinu, imamo sve istu problematiku. Kašnjenje poticaja, premošćavanje poljoprivrednika. Kada sagledamo, vratimo se unazad i vidimo koliko smo mlijeka izdavali, a koliko sada izdajemo, vidi se drastičan pad proizvodnje“- priča nam Hrnjić.
U identičnim problemima je i njegov kolega Halil Serdarević iz Kalesije. On već 21 godinu proizvodi svježe kravlje mlijeko, a trenutno ima 27 grla. Sije 12-13 hektara kukuruza za silažu i nešto za branje. Osim kako će obaviti proljetnu sjtevu, brinu ga i nejasnoće vezane za nacrt Programa novačnih podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. Primjera radi, količine mlijeka.
„Ne možemo da se snađemo. Tamo piše, 500 minimalno, maksimalno 900 litara mlijeka po muznom grlu mjesečno. Do sada je bilo 500, odnosno, 1500 kvartalno. Sada to mnoge proizvođače buni. Ne znamo šta se radi. Oni nama govore usmeno da to nije to, a papir nam govori drugačije. Normalno da ćemo biti zabrinuti“- rekao je Serdarević, On uskoro kreće u sjetvu, a većina porizvođača, repromaterijal uzima na veresiju, priča.
„Pa, već je uzeto. Poljoprivredne apoteke nam daju na čekanje, nešto se plati. Tako prelamamo jedni sa drugima, dosta nam valjaju i zahvaljujemo se poljoprivrednim apotekama“- naglašava ovaj mljekar.
Mljekari su ujedno i proizvođači hrane, a novo proljeće donijelo je stare probleme.
„U ovom trenutku smo trebali imati sredstva sa federalnog nivoa. Trenutno smo u šestom mjesecu dugovanja Federacije za poticaje za mlijeko. Međutim, prepušteni smo sami sebi. Da li će i ova sjetva biti upitna i umanjena? Znamo da je jesenja sjetva znatno umanjena“- objašnjava Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK. Pomenutom Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027. godine, predviđeno je stvaranje sigurnijeg i predvidljivijeg ambijenta za poljoprivredne proizvođače, organizatore otkupa i prerađivače.
„Bez strategije, usvajanja strategije, nema ni programa ni pravilnika. Mi smo u jednoj velikoj kočnici. Federalni pravilnik blokira i rad kantona koji neće moći donijeti svoje programe dok se ne usvoji federalni“- upozorava Glibanović.
Oni koji su pisali Strategiju poljoprivrede, potenciraju to da ona treba proizvodnju u BiH približiti standardima EU. Međutim, ona će uticaiti na obim obim proizvodnje i broj poljoprivrednika, mišljenja je Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Kantonalnoj privrednoj komori TK.
„Mi smo pokušavali, u nekoliko navrata, da sugerišemo i pokažemo da to nije dobro kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja FBiH. Prije svega, razmišljajući o TK jer mi imamo dosta malih, usitnjenih posjeda koji se ne vide u toj strategiji niti u sadašnjem programu novačnih podrški koji je, da kažemo, napisan tako da će bukvalno da će fizička lica nestati u proizvodnji“- poručuje Selimović.
Tuzlanski kanton ima oko 1.350 mljekara, odnosno, 350 obrta koji su prošle godine priziveli oko 27 miliona litara mlijeka, oko 2 miliona litara više nego godinu prije, a čemu je pomogla nova mehanizacija i nova grla.
(Nataša Tadić)