Jedna od najčešće spominjanih osoba u Bosni i Hercegovini je Nedim Sladić, mladi meteorolog čije prognoze pomno prati cijela nacija. Sladić je učinio jednu veoma zanimljivu stvar, a to je da je uspio zainteresovati narod za vremensku prognozu i sve njene karakteristike. No, ko je Nedim Sladić van posla? Saznajte više o omiljenom meteorologu u intervju koji je dao za Balans.
Ko je Nedim Sladić?
Nedim Sladić je dvadestpetogodišnjak iz Sarajeva. Po struci od 2019. godine je diplomirani softverski inžinjer u oblasti statistička i podatkovna analiza (Statistical Data Science). Trenutno je u iščekivanju odluke za stipendiju za master studij u oblasti Primjenjena meteorologija i klimatologija i menadžmentom klime na najboljem europskom univerzitetu iz ove oblasti na koji je bezuslovno primljen, Univerzitetu u Readingu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Od 2020. do danas koautor je na 4 naučna rada, od čega je jedan objavljen u Springer bazi podataka unutar časopisa koji uređuje Korejsko meteorološko društvo, a tiče se razvijanja sistema za ranu detekciju oluja – NOTHAS.
Od kada datira ljubav i zanimanje za meteorologiju? Imate li uzora?
Ljubav datira od malena i zaista mogu reći da sam imao sreću da se prepoznam jako rano čime želim se baviti kroz život. Obično se u našim životima mnogo toga promijeni kako sazrijevamo, međutim u mom slučaju meteorologija je bila i ostala moja prva, a očito i posljednja ljubav. Jednostavno, fasciniraju me priroda i prirodne pojave, pogotovo njena dinamika, odnosno oblaci raznih vrsta i oblika te sama kompleksnost i nepredvidivost prirode, koja tjera na duboka i logička razmišljanja te razne vizualizacije kako bi se došlo do zaključka. Naravno, više njih, ali jedna je Dunja Mazzocco Drvar od koje sam mnogo naučio, od koje dobijam podršku i podsticaj kako treba raditi, kao i Vlado Spiridonov s kojim sam i objavio mnoge radove i koji mi također nesebično pomaže i daje podršku u svemu. Ustati, pa izreći njihova imena!
Koje metode prognoze Vi koristite?
U suštini pregledava se i analizira sinoptičkih karata, odnosno prognostičkih materijala sastavljenih od različitih parametara (raspodjele zračnih masa i pritisaka (položaji ciklone, anticiklone, frontalnih poremećaja), temperatura zraka, temperatura rosišta, vlažnost zraka, vjetar), a koji su zasnovani na matematičkim izračunima dobiveni iz tzv. superračunara – računara snažne procesorske jačine koje obrađuju velike količine podataka i velike nizove parcijalnih diferencijalnih jednačina iz kojeg dobijemo neapstraktni output, odnosno podatke koje je kasnije jednostavnije interpretirati. Matematika, fizika i hemija su osnove, budući da se svi procesi u prirodi mogu opisati pomoću ovih nauka.
Dešava li se da pogriješite prognozu, za neki kraći vremnski period? Na primjer, kažete sutra kiša, a ne bude.
To je normalna pojava u toplijem dijelu godine, pogotovo u uslovima lokalnih nestabilnosti, i dešava se apsolutno svima, dok je zimi problem magla, no za mene u manjem obimu nego lokalne nestabilnosti. Jer, lokalne nestabilnosti su jako nezahvalne za prognozu. Osim što na njih utječe niz drugih indeksa koje se vežu za nestabilnost atmosfere (tzv. konvektivni parametri), veže se i problem nesigurnosti u detekciji signala na vrlo uskom području, jer u jednom trenutku sistem može vrlo brzo i naglo buknuti, ali vrlo brzo se i ugasiti, u ovisnosti koliko je atmosfera nestabilna i koliko ih indeksi podržavaju. Korejski meteorolozi mlađe nade savjetuju da “ukoliko žele sačuvati zdravu glavu se previše ne lome oko preciziranja tačne lokacije takvih pojava”, što je i razumljivo s obzirom da je to poput principa lonca s vodom koji kad postavimo na zagrijanu ringlu dobijemo mjehuriće. Mi znamo da će se pojaviti mjehurići, ali na kojem dijelu lonca to je upitnik – upravo i analogija kojom se vodimo sa lokalnim nestabilnostima. To je zapravo još lakše opisati onom narodnom “na jednom dijelu ulice pada, na drugom ne”.
Uspjeli ste djelimično nepopularnu oblast, barem ovdje u BiH, učiniti zanimljivom i popularnom. Šta je tajna?
Tajna je isključivo moja volja i želja, kao i nemjerljiva količina energije (a i nerviranja) uložena u sve. Bitno mi je da meteorologiju popularizujemo i da barem nešto u Bosni i Hercegovini ima epitet snažnog, jakog, čvrstog, što može biti mjerilo s Europom, ali i svijetom. A poslije master studija svakako mi je cilj podučavati buduće mlade nade i dodatno graditi meteorološku historiju.
Narodna vjerovanja u džemre, Babije huke, imaju li naučno utemeljenje?
Ja i dalje držim mišljenje da narodna vjerovanja djelomično imaju smisla, no većina njih nije utemeljena naučno, pa tada dolazimo na mač s dvije oštrice s kojim vas ljudi tumače u najmanju ruku šarlatanom. No, ipak je fascinantno vidjeti da su na osnovu određenih faktora se godinama, pa i decenijama prije moderne tehnologije zaključivale neke stvari koje su doslovno danas nezamislive bez moderne tehnologije, a koje se nekad ruku na srce i objestine. Ipak, njih većinom čuvamo kao vremenske zanimljivosti i držimo se samo naučnih činjenica.
Meteoropatija? Istinski problem ili privid?
Meteoropatija nije izmišljenost, nije privid, već ozbiljan problem. Medicina i meteorologija usko sarađuju. Svakim danom sve više saznajemo o utjecaju vremena na čovjeka, no i dalje ostaje niz nepoznatih detalja. Primjećujemo da se zadnjih godina sve više ljudi žale da vrlo teško podnose nagle promjene vremena, a pogotovo ove godine usljed konstantnih temperaturnih oscilacija, pa nam je često prisutan nestabilan krvni pritisak, umor, malaksalost te smanjen radni elan. Primjera radi, Keller i sur. (2005) proveli su veliko istraživanje koje je obuhvatilo 605 ispitanika. Istraživali su povezanost vremena, raspoloženja, pamćenja i načina na koje osoba razmišlja. Rezultati istraživanja doveli su do zaključka da je ugodno vrijeme (obilježeno s većim brojem sunčanih sati i stabilnim atmosferskim pritiskom) povezano s pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom te fleksibilnijem načinom razmišljanja tokom proljeća. Ista povezanost raspoloženja i vremena nije zapažena tokom drugih godišnjih doba, dok su ljetne vrućine bile povezane s padom raspoloženja. Međutim, kod ekstremnog vremena dešavalo se da se u ljudima budi ono najgore, pa rezultati istraživanja koja ukazuju da su ekstremno visoke temperature, suša i vreo zrak povezani s porastom nasilja, kriminala, pa čak i ubojstava. Rezultati istraživanja koje su proveli Hsiang i sur. (2013) ukazuju kako s porastom temperature zraka, raste i sklonost unutargrupnim sukobima za 14 % (što u odnosu na početnu razinu od 6 % u umjerenom klimatskom području predstavlja značajan porast), a bilježi se i porast nasilja za 4 %. Međutim, slični rezultati dobiveni su i u slučaju velikih količina kiše. Nakon što su kišni pljuskovi bili obilniji i češći (posebno u klimatskim područjima na kojima se takvo vrijeme ne očekuje, npr. u zemljama Srednje Europe), ljudi su postajali agresivniji. No, budući da je riječ o istraživanjima koja ukazuju samo na povezanost ovih pojava, nije jasno u kojoj mjeri se porast nasilja može pripisati (samo) vremenskim prilikama.
Radite na televiziji, koliko je teško zadržati gledatelja da sačeka kraj dnevnika i gleda vremensku prognozu?
Mislim da je itekako teško, jer moraš pronaći balans da budeš što sažetiji, jasniji, zanimljiviji, pojavom i glasom ugodan, a danas je to jako teško. Moj fokus prognoze je uvijek na tačnosti i analizi, nešto što drugi u Bosni i Hercegovini nemaju, pa je zato s razlogom prognoza vremena na Novoj BH, matičnoj kući u kojoj radim, zaista drugačija, a što potvrđuju i uistinu vrlo dobri, pa i odlični rezultati gledanosti.
Vole li žene meteorologe, kao na primjer, gitariste, fudbalere, pjevače?
Pa, mislim da nismo mi još došli do te razine. Ali dobro, doći će valjda i to vrijeme kada će se povremeno, ali i mjestimično zanimati i za nas. (smijeh).
Imate li hobi, kako se odmarate?
S obzirom na količinu projekata, publikacija koje čekaju dorade i sticanja novih znanja kroz čitanja raznoraznih publikacija, teško je imati puno slobodnog vremena. U zadnje vrijeme slobodno vrijeme koristim ili šetajući, ili gledajući korejske drame na Netflixu, koje su mi postale nova opsesija. Kada imam više vremena, rado otputujem, budući da sam strastveni putoholičar.
Planovi za bližu budućnost?
Dobiti stipendiju, otići na master studij u Ujedinjeno Kraljevstvo i ako Bog da uspješno ga završiti. A u međuvremenu počastiti sebe za sav trud i rad tokom proteklih mjeseci odlaskom na jedno lijepo, izgledno vrlo daleko putovanje. Čut će se i gdje kad dođe čas za to.
Poruka za „nevjerne tome”?
Da je prognoza 100 % tačna bila bi dijagnoza. I mi meteorolozi smo ljudi, pa errare humanum est. I da, ne štimamo vrijeme. (smijeh)
I kakvo nas očekuje ljeto?
Dosta vreline, odnosno toplotnih valova, što implicira i na manjak padavina te u suštini ljeto će biti dosta vruće. No, po prekidu vreline i dotokom svježijeg zraka sa sjeverozapada kontinenta pregrijana podloga će burnije odreagovati u vidu vertikalnog razvoja oblačnosti uz postojane uslove za razvijanje grmljavinskih oluja, a pored izraženijih pljuskova nažalost se ne isključuje niti pojava grada uz mogućnost materijalne štete na poljoprivrednim kulturama i privatnoj imovini. Međutim, takvi scenariji će se javljati povremeno na određenom i usko ograničenom području.
Zima?
Nećemo još o zimi. 🙂