Toni Babić iz Tuzle je magistar apikulture, odnosno, agronomije koji je magistrirao na temu meda i pčela i jedan je od rijetkih stručnjaka u tom području. Ljubav prema pčelama naslijedio je od predaka.
Tonijev pradjed je bio pčelar, ali i djed, dok otac nije. Kaže, vukla ga je želja da nastavi prodičnu tradiciju.
„ Otac nije imao tendencija za to, a ja sam osjećao dužnost da nastavim tu porodičnu lozu pčelara. Ljubav prema pčeli me privukla kao i njeno savršenstvo“- priča Toni. On pojašnjava da se apikultura bavi razvojem pčelinje zajednice, proizvodima i uticajem na čovjeka i prirodu. Apikultura je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela u svrhu dobavljanja meda, voska, mliječi i peluda, te oprašivanja raznog poljoprivrednog bilja.
„ Uticaj pčela na čovjeka je ogroman. Svaki treći zalogaj koji unosimo je vezan za pčele. Što se tiče cvijetnica, povrća i voća, 80 % toga zavisi od oprašivanja pčele“- pojašnjava ovaj mladi stručnjak. On se prije nekoliko godina učlanio u Pčelarsko društvo „ Nektar“ koje ima svoju lokaciju u naselju Ravna Trešnja nadomak Tuzle te okuplja oko 200 članova svih generacija. Zanimljivo je da su članovi prethodno uklonili ogromnu deponiju smeća te prilagodili prostor za svoje aktivnosti. Ta lokacija je sada veoma atraktivna, zanimljiva i otvorena za sve ljubitelje prirode.
„ Uticaj pčela na čovjeka je ogroman. Svaki treći zalogaj koji unosimo je vezan za pčele. Što se tiče cvijetnica, povrća i voća, 80 % toga zavisi od oprašivanja pčele“
„ Privukla mi jačina tog udruženja jer „ Nektar“ je udruženje jedno od najjačih u Evropi. Stekao sam velike prijatelje. Ovdje su veliki stručnjaci i iskustva i poznanstva koja smo stekli na međunarodnoj razini su nemjerljiva. To ne bih mogao dobiti negdje drugo“- ističe Toni dok otvara košnice u kojima vrije od pčela. Pokušava nam objasniti kako teče proces proizvodnje.
„ One ulaze sa prednje strane i donose med. Matica je ovdje izvdvojena u donjem dijelu, a u gornjem je ostavljen prostor da pčele skladište med. Da se ne bi miješalo leglo i med i da se lakše izvuče. Evo, ima dosta pčela jer su donijele med, predaju pčelama koje su zadužene za skladištenje meda“-pokazuje nam. Ovo pčelarsko društvo trenutno radi na sakupljanjeu odlutalih rojeva te su obavijestili građane da , ako zapaze roj na svojim imanjima, pozovu „ Nektar“ koji će doći pokupiti pčele i udomiti ih na svom prostoru. Kakva nas očekuje godina?
„ Pa, predviđanja do sada su da nas čeka solidna godina. Nakon dvije slabe godine. Mi kao obični građani možemo dosta doprinijeti da zaštitimo pčele. Čovjek je najveći neprijatelj pčela. Zavisi od nje, ali je uništava primjenom pesticida. Možemo sitnim stvarima doprinijeti, možemo saditi medonosno bilje u svojim vrtovima, paziti na otpad, ne ubijati pčele“- kaže Toni dok nam pokazuje gotovo 60 raznih vrsta košnica koje „ Nektar“ ima, pa čak i košnice na kojima obuku vrše osobe sa invaliditetom u sklopu jendogodišnje Pčelarske škole. Tu se još nalazi i preteča klasične košnice,tzv. trnka, ali i api komora te jedini Pčelarski dom u BiH. Sva praktična iskustva koja uredno sakuplja dok istražuje pčele i njihov rad, Toni će pretočiti u doktorat te svoj radni angažman, definitivno vidi među pčelama.
„ Pčelinji otrov mi teče kroz krv. Jednom kada ujede, ostane zauvijek“- kroz smijeh zaključuje ovaj mladić.
( Nataša Tadić)