FOTO: Balans
U krugu nekadašnjih fabrika Hlor alkalnog kombinata (HAK) u Tuzli zakopano je između 1.370 i 1.750 tona toksičnog i kancerogenog industrijskog otpada kruks. Ovo je otkrio tim stručnjaka koji radio istraživanje 2021. godine. Vlada FBiH iz budžeta za ovu godinu izdvojila je 2 miliona maraka za neutralisanje deponije kruksa, a paralelno se radi i projekat kojeg finansira UNEP, a kojem je cilj istražiti sadržaj žive u vodi i tlu na lokalitetu bivše industrijske zone.
Cilj projekta kojeg provodi Rudarsko-geološki fakultet iz Tuzle, jeste otkriti procenat žive u vodi i tlu na ovom području.
„Treba da se izbuši 20 bušotina, postavljeni su piezometri za uzimanje uzoraka vode. Također, treba da se uzmu uzorci iz samih konstrukcija koji su sigurno zagađeni živom. Nakon što se to završi, mi ćemo finansijerima predstaviti rezultate ovog istraživanja“ – kazao je Zvjezdan Karadžin, vođa projekta analize vode i tla na prostoru HAK-a 1.
Analiza žive radi se na prostoru HAKA 1, a oko 300 metara dalje, nalazi se deponija kruksa u krugu fabrike HAK2. Federalna vlada je za uklanjanje kancerogene deponije izdvojila dva miliona maraka. Na koji način će to biti urađeno, još uvijek se ne zna. Karadžin, kao najbolju opciju, vidi izvoz.
„Novac koji je obezbijeđen, bi bio dovoljan za neutralizaciju kruksa na licu mjesta. Ono što bi, po mom mišljenju, bilo najlakše je da se obezbijedi dovoljno sredstava da se sav taj materijal izveze na neku od deponija opasnog otpada u inostranstvu“ – dodaje Karadžin.
Neutralisanje kruksa na licu mjesta koštalo bi oko 2 miliona, a izvoz u druge zemlje, oko 4,5 miliona KM. S tim da treba imati u vidu da ekolozi smatraju da je i neutralisan kruks i dalje opasan. Ali uništavanje deponije na bilo koji način pozitivna je vijest za građane.
„To je vrlo dobra vijest za ljude u Tuzli, ne samo u Tuzli nego ljude koji žive u cijelom tom regionu i u slivu rijeke Spreče zato što je kruks zakopavan nepropisno i ne znaju se tačne količine. Međutim, pored kruksa postoje i druge opasne hemikalije koje nisu zbrinute“ – ističe Damir Arsenijević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli i dugogodišnji ekološki aktivista.
Iz Aarhus centra upozoravaju da Vlada FBIH finansira čišćenje deponije u krugu privatne firme, koja je, kako navode, privatizacijom HAK-a zaradila milione maraka, a deponiju otrovnih materija ostavila nezaštićenu.
Denis Žiško
„Vlada nema svoj novac. Vlada je novac uzela od građana BIH kroz poreze, doprinose i sve i sada oni velikodušno dijele naš novac da se riješi problem privatnika. Pitanje je da li to građani čiste prostor privatne firme na kojoj će ona nastaviti zarađivati ili će prodati državi taj prostor koji smo mi očistili“ – pita Denis Žiško iz Aarhus centra.
Kruks se nalazi zakopan u dubini od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 kubnih metara.
(Balans)