Foto: Balans
Proizvođači jagode u Čeliću djelomično su zadovoljni ovogodišnjom sezonom koja se završava. Iako je urod bio dobar, cijena je varirala.
Jedan od najmlađih proizvođača jagode je Mujaga Mešić koji je zasijao osam dunuma. Jagodarstvom se bavi četiri godine, a uporedo je radio u firmi dvije godine.
„Ovo mi je sada postalo glavni izvor prihoda, napustio sam firmu, opredijelio se za jagodu i otvorio svoj obrt, pa da probam i da vidimo kako će ići“- priča Mešić. Urod ove godine je bio dobar, ali cijena je varirala.
„Cijena iz dana u dan varira. Sada bude 2 KM, pa bude 4 KM, pa 3 KM. Nemamo sigurnu otkupnu cijenu. Imali smo dva otkupa ove godine koja su imala cijenu i bilo je dobro. Međutim, trgovci riktaju drugu cijenu“- objašnjava.
U prozivodnji jagode zajedno se pomažu on i Mirza Kadić.
„Pet godina se ovim bavim, dvije godine profesionalno i ova godina mi je najbolja. Cijena je lošija u odnosnu na prošlu godinu. Otprilike oko 2 KM niža, ali je količina bolja, pa nije toliko loše“- rekao je Kadi te naglasio da je štetne čimbenike spriječio zahvalljujući stručnoj pomoći. S obzirom da proizvodi jagodu na većoj površini, uspio je ostvariti sa firmom iz Sarajeva koja je sa kamionom po jagode dolazila svakim danom osim subotom te mu je plasman olakšan. Njegov poticaj iznosi 3, 60 KM po zasijanom kvadratu.
Inače, fizička lica koja se bave proizvodnjom jagoda, imaju poticaj između 2 KM i 3 KM. Oni koji su registrovani, imaju oko 3,5 KM. Da bi proizvodnja bila što bolja, potrebna su ulaganja na šta se Kadić odlučio. U modernizaciju proizvodnje je uložio uznatna finansijska sredstva. Primjera radi, prije tri godine, Mirza je pet dunuma jagoda zaljevao cijeli dan, a sada 15 minuta. Sa prskalicom uspjeva za nekoliko sati završiti posao. Osim toga, narednu sezonu započinje u nopvim plastenicima koji se neće morati skidati svake godine.
„Ove godine sam kupio najmodernije plastenike koji će imati ventilator, automatsko podizanje, senzore za vjetar, senzore za vjetar i kišu. Ovi sada što imamo jesu najpovoljniji za tu cijenu, ali tu posla ima. Problem sa radnom snagom je sve veći i veći. Imamo problem s tim i moramo ići korak naprijed kako bismo obezbijedili sebi neki siguran plasman i imali bolji prihod jer ćemo imati manji utrošak u radnoj snazi“- zaključuje Kadić.
Neki od proizvođača žele da se sezona što prije okonča i ne kriju ogorčenje naglim padom cijene jagode.
„Krenulo je na početku oko 6 KM. Poslije 20. maja došla je na 2,5 KM-3 KM. Najveće berbe su se prodavale za najmanje para. I najkvalitettnija roba se prodavala po najmanjoj cijeni“- ne krije razočarenje Enver Zejćirović, dugogodišnji proizvođač kojeg zatičemo dok prodaje na pijaci. Naglašava da, ipak, neće odustati.
„Pa, mi ne smijemo niti možemo stati. Mi moramo dalje raditi i dalje se boriti. Nama je to suđeno, rođeni smo tu i moramo to raditi. Mi za bolje možda i ne znamo“- smatra.
Iako je sezona branja i prodaje faktički gotova, posao se nastavlja. Skidanje plastenika, oranje, novi zasadi.
„Posao ide od završetka berbe u junu do aprila sljedeće godine. Non stop su ulaganja i radovi. Duga je godina. zarade ima, ali spasio bi nas neki izvoz, da imamo neki siguran otkup i moglo bi se lijepo zaraditi“- poručuje Mujaga sa početka naše priče.
Inače, proizvodnja jagode u Čeliću se odavno odvija pod plastenicima, a koji pokrivaju oko 800 dunuma zemljišta uz sve veći broj proizvođača.
(Nataša Tadić)