Foto: Balans
Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Hercegovini. Nalazi se tri kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Stolac – Čapljina, na lokalitetu Vidovo polje.
Nekropola čini najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. U kompleksu stećaka nalazi se njih 135, a 63 imaju ukrase. Trećina njih je u obliku ploča, druga trećina u obliku sanduka, a treća izgleda kao sanduk sa podnožjem. Na tom lokalitetu mogu se vidjeti i tri kamena križa, a od kojih jedan dominira nekropolom.
Karakteristični motivi sa stećaka su arhitektonski ukrasi sa sve četiri strane stećka, stilizirani križevi, ljudske i životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i motivi s oružjem. Zaštitni znak ili znak raspoznavanja ove nekropole je muška figura s uzdignutom rukom i relativno velikom šakom i prstima.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 2002. godine donijela je odluku kojom se povijesno područje – nekropola stećaka Radimlja kod Stoca, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar iz Stoca, 1966. godine objavio je zbirku pjesama Kameni spavač.
Zapis o zemlji
Pita jednom tako jednoga vrli pitac neki
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je ta
Bosna
Rekti
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna
Njegova inspiracija za ovo djelo bili su sačuvani natpisi sa stećaka koje je obogatio vlastitim pjesničkim doživljajem. Nakon više stoljeća šutnje skamenjena slova progovorila su preko njega.
“Motiv ruke, naročito prema nebu ispružene, veoma je čest u kamenim nadgrobnim spomeni-cima srednjovjekovne Bosne. Ako je kombinovan sa simbolima sunca, mjeseca i zvijezda, onda označava adoraciju, jer su nebeska tijela lađe za putovanje duša pravednika, krstjana, u vječni svijet. Jedan od najstarijih poznatih motiva ove vrste nalazi se na Kulinovoj ploči iz Muhašinovića, koja se sada čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Motiv na ploči je veoma sličan onome koji se nalazi na sarkofagu iz Domozana u južnoj Francuskoj, katarskog po-rijekla. Radimske (iz Radimlje, kraj Stoca, op.a) predstave ruke ispružene prema nebu potječu iz sredine XV vijeka. Motiv ruke na nadgrobnim spomenicima nije iščezao sa nestankom Crkve bosanske. Na jednom nišanu iz XVI vijeka na Alifakovcu u Sarajevu i danas se može vidjeti lijepo svedena predstava ispružene ruke prema nebu i mjesecu na njemu”- zapisao je Mak Dizdar.
(Balans)