Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru. Taj dan se uređuje kuća za Božić te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obaveznim.
Ime Badnjaka povezano je s rječju “bdjeti”jer se na taj dan čeka Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade.
Taj dan se peče pečenica, jedu posna jela i iščekuje Božić. U selima je tradicija da najmlađi članovi donesu komšijama grančicu drveta, pokucaju na vrata i čestitaju Badnjak. Za to budu nagrađeni slatkišima, kolačima, novcem. Za doručak se jede posno, ali posebno je specifična večera.
Šta je to ono što čini Badnju večeru, pojasnile su članice Udruge žena “Snaga Timuna” iz Par Sela kod Tuzle.
Marija Krešić
“Prvo, tu je tradicionalno jelo “pava”. To je kao neka posna salata sa bijelim grahom i bijelim lukom, bez ičega. Drugo jelo je posna riba i krompir salata. Može biti krompir samo kuhan. coijeđen, sa blitvom i bijelim lukom. Može biti samo posna salata od krompira bez ičega”- pojašnjava Marija Krešić, članica Udruge. Badnja trpeza podrazumijeva i postan hljeb u koji se stavlja jedna žitka i jedan dinar. Hljeb se lomi, a onaj ko dobije žitku, kažu, naradit će se u godini koja dolazi, a onaj ko dobije dinar, imat će para. Na stolu je i kompot od suhih šljiva ili krušaka koji služi kao desert. Ipak, tradicionalni i neizbježni kolač na trpezi i za Badnju večer i za Božić je gibanica koju je ove godine pripremila Delfa Divković, članica pomenute Udruge.
“Ranije ispečem kore od brašna i vode. Kore se peku na platama na šporetu. Poslije kore zdrobim, stavim u to orahe, prokuham vodu u koju stavim domaći pekmez i malo šećera. Onda to saspem u zdrobljene kore i orahe i napravim smjesu. Sve to oblikujem u tepsiji i odzgo ukrasim jezgrama oraha. To je starinski naš kolač iz doba kada nije bilo drugih kolača. To je bio nekada jedini kolač za Božić”- pojasnila je Delfa.
Delfa Divković
Badnja večer započinje paljenjem tri svijeće u posudi sa već izraslom pšenicom, a koja je posijana na Svetu Luciju, 13.decembra.
“Ona uvijek naraste, a mi je pratimo. Pšenica je simbol plodnosti. Ukrašavamo je sa te tri svjećice koje se pale na Badnje večer. To je poklon za Tri kralja. Večera se obilježava molitvom, naklonom našoj molitvi i Isusovom rođenju za koje se spremamo”- pojašnjava Marija. Nekada u porodicama djeca iznosila upaljene svijeće i pšenicu iz druge prostorije te stavljala na stol i čestitala Badnjak starijima.
Poslije Badnje večere, katolici se spremaju za polnoćku, odnosno, misu u crkvi u pola noći.
“Idu svi koji su mlađi i zdraviji. Crkve budu pune. Tu se pjevaju pjesme za Badnje večer, tu su molitve. Poslije toga je slavlje. Jednostavno, dočekuje se Božić, najveći kršćanski blagdan”- zaključuje naša sagovornica.
Blagdanima se svakako uvijek najviše raduju djeca, pa tako i 15-godišnja Anamarija Tomić, najmlađa članica Udruge koja kaže da se posebno veseli ukrašavanju bora.
“Simbolika bora je život. Na njega stavljamo ukrase različitih boja, a na bih zvijezdu. Meni je Božić čaroban, radujem se praznicima. Pravimo kolače, a tu su i pokloni”- kroz smijeh kaže Anamarija dok sa stairjim čanicama vrijedno obavlja sve pripreme za Božić.
(Nataša Tadić)