Foto: Balans
Studijskom dokumentacijom je potrebno razmotriti i mogućnost odlaganja šljake i pepela na nekom drugom lokalitetu-degradiranom zemljištu, nastalom usljed površinske eksploatacije uglja, koje se nalazi unutar granica eksploatacionih polja, izuzev lokaliteta Površinski kop Šićki Brod koji je ovim planskim dokumentom planiran kao rekreaciona zona Šićki Brod ukupne površine 296,45 ha, jedino je gdje se spominje jezero Šićki Brod u Nacrtu prostornog plana TK 2025-2045.
Senad Isaković Roko iz Šićkog Broda godinama jasno i glasno zagovara zaštitu jezera kop Šićki Brod, upozorava da se jezero mora zaštiti i konačno početi uređivati.
“Ljudi koji bi u ovom gradu trebali voditi računa o ovom prirodnom bogatstvu, ponašaju se nezainteresovano. Mali su pomaci napravljeni, ali to je vrlo malo. Grad je do sada trebao napraviti tražiti da mu se vrati ova lokacija kao što je urađeno sa grobljem koje se radi. Mene užasava činjenica da neko može uzeti zemlju od “Elektroprivrede” da sahranjuje Tuzlake, a ne može po istom zakonu uzeti drugu lokaciju na kojoj može napraviti park za sve građane”- priča Isaković te naglašava da se jezero ne tretira kao izvoriše u Nacrtu.
Osim toga, upozorava, u ovom slučaju se krši i Zakon o šumama jer su dunumi šume oko jezera te da se jezero u kompletnom Nacrtu, spominju minorno.
“Niko nije napravio nulto stanje, upisao da je ovo izvorište, da je ovo šumsko zemljište pa pogledao u karte gradskog prostornog plana i vidio da postoje već ucrtane plaže, nacrtan park i to upisao u Nacrt”-kaže Isaković koji je posadio brojne sadnice drveća oko jezera, godinama bio na svim javnim raspravama na ovu temu te pokušavao dokazati da je jezero izvorište u svim studijama.
Razočaran je činjenicom da nije bio shvaćen na zadnjoj javnoj raspravi u Tuzli.
“Kako neću biti ljut? Čitav svijet zna da je ovo prirodno dobro. Zamislite, u Srbiji na javnom emiteru u jednom kvizu je bilo ova lokacija postavljena kao najčišće jezero u regiji i tamo se zna, a ne zna se u Tuzlanskom kantonu i Tuzli. Sve indicije su da neko ovo radi namjerno. Nemoguće je da nakon toliko našeg truda, ne zna niko”-ogorčen je ovaj ljubitelj prirode.
Sa drugim čuvarima jezera i udruženjima, napravljeno su tri učionice na otvorenom te se ide u tom pravcu da na jezeru pripadnici civilne zaštite rade svoje edukacije, da raonioci rade treninge na dubini od sedam metara vidljivosti pod vodom, gorska služba obavlja svoje treninge i slično.
“Žao mi je što se u ovom gradu akcenat stavlja samo na mikrolokacije. Grad je ogorman, mi imamo puno lokacija, a koje uz minimalan trud i sredstva, ne iskorištavamo prirodu i ne pravimo potencijal. To je žalosno”- zaključuje naš sagovornik.
Podsjećamo, nakon skoro 20 godina borbe lokalnih aktivista za zaštitu jezera kop Šići Brod, upućivanja dopisa, potpisivanja peticija, organiziranja protesta protiv izgradnje odlagališta šljake i pepela, 2021. godine su na sjednici Skupštine Tuzlanskog Kantona usvojene Izmjene i dopune Prostornog plana do 2025., odnosno, amandmani kojima je traženo da taj prostor bude u cjelosti zona za sport i rekreaciju. Umjesto planiranih 210 hektara, zaštićeni prostor je zaokružen na cjelokupnih 296 hektara.
Jezero je najpoželjnija lokacija za odlagalište šljake i pepela, kao najbliža i najjeftinija opcija za deponovanje 130 tona otpada na sat iz Termoelektrane Tuzla, odnosno 1.138.800 tona godišnje, ašto bi bi prouzrokovalo zagađenje površinskih i podzemnih voda i nekontrolisano širenje toksične prašine u okolna naselja.
Inače, jezero je nastalo 1987. godine na površinskom kopu Šićki Brod po kojem je i dobilo naziv. Ovo jezero je dugo 800 m i široko 400 m, najdublja tačka jezera je oko 35 metara i uz sve uz sve svoje ljepote, životinjski i biljni svijet, ima potencijala postati prava rekraciona zona kako priželjkuju oni koji se jedino i bore za njega.
(Nataša Tadić)