Foto: Balans
Drugi Dani meda i ruralnog stvaralaštva Tuzlanskog kantona koje oprganizuje Pčelarsko društvo „Nektar“ i Udruženje „PREC“ na Trgu slobode u Tuzli okupili su oko 50 pčelara, udruženja i proizvođača iz cijele BiH.
Na sajmu su se mogli vidjeti razni proizvodi od pčela, kao što je med, perga, matičnjak, mliječ, itd. Osim toga, bili su izloženi i proizvodi od sušenog voća, prerađevine na bazi svježeg voća, razni kokteli, razne miješavine, gljive i šumski plodovi, sve ono što moglo naći u okolini TK i šire.
Svakako najveću pažnju su privukli proizvodi od meda, a posebno porordice Porić iz Bužima koja živi od pčelarstva. Kilogram bagremovog, šumskog ili kestenovog meda košta od 25 do 30 KM.
„Najveći problem je sada nabavka tegli jer je velika kriza za tegle. I same etikete i sve ostalo je poskupjelo. Mi smo ostali na istim cijenama jer smatramo da je to realnost za kvalitetan med i sve medove koji su provjerenog kvaliteta“- priča nam Rasim Porić. Njegov štand sadrži više od 40 proizvoda od meda, a tu su i kombinacije sa orašastim plodovima i biljkama. Porić naglašava da je dobro neke biljke kombinovati sa medom.
„Neke biljke je dobro uzimati kroz čajeve, ali međutim isto tako je dobro određeni broj biljaka koristiti sa medom, zato što ako istu biljku koristite kroz čaj, onda uništavate neka ljekovita svojstva. Recimo, ako koristite koprivu kroz čaj ili nešto, onda ćete ubiti vitamin C u njoj, a dok recimo ako je koristite sa medom, onda to ostaje u sastavu“- ističe Porić.
Voko 25 godina med proizvodi i Mihad Hidanović iz Tuzle.
„Seleći smo pčelari, tako da prozvedemo različito od godine do godine. Prosječno tona i po, dvije. Sve zavisi od godine. Prošla godina je bila loša, sušna, pčele ušle u zimu. Tako da smo ove godine zadovoljni“- kaže.
Pčelari imaju poticaje sa različitih nivoa, odnosno, 25 KM po košnici kada se uračuna pomoć grada, kantona i federacije. Je li to dovoljno?
„U kakvom je stanju društvo, dobri su poticaji. Nije nešto, ali pomogne“- mišljenja je Hidanović.
Majevički med iz tuzlanske regije je od prošle godine certificiran. Inače, na području TK, po podacima pčelarskih udruženja, ima oko 40.000 košnica i oko 1.400 pčelara.
“Kada bi se to pretvorilo u proizvodnju da 40.000 košnica da minimalno 7 kg meda, to bi bila zaista velika proizvodnja. Međutim, te proizvodnje nema. Mi još pčelarimo iz ljubavi i činimo usluge prirodi preko oprašivanja. Zato je taj veliki broj zajednica, ali proizvodnju nemamo“- objašnjava Šefik Čivić, predsjednik Pčelarskog društva „Nektar“ Tuzla. On smatra da poticaji za pčelare nisu loši, ali da treba biti drugoročnija strategija razvoja i zaštite pčelarstva.
„Nije sve u novcu. Treba napraviti strategiju, pčelari moraju biti mobilni. Mislim da bi bilo dosta bolje da se ulaže u neka specijalna prevozna vozila i u prikolice, pa bi se povećala proizvodnja i onih 40.000 košnica bi bilo opravdano kroz proizvodnju“- zaključuje Čivić.
Osim pčelara, svoje proizvode su predstavili i oni koji rade rukotvorine, slatkiše, prirodne preparate. Među njima i Elena Pepić koja radi prirodne preparate i kozmetiku.
„Mama i ja smo planinarke i beremo bilje sa naših područja i planina i od onog što uberemo, proizvedemo meleme, tinkture, kolagene, sirupe i druge preparate“- priča Elena. U doba hiperprodukcije kozmetičkih preparata, klijenata ne manjka.
„Oni koji razumiju čime se mi bavimo i biljne ove pripravke, svako od nas ima svog kupca, tako i mi. Mi smo na početku, ali već imamo stalnu klijentelu koju od nas kupuju i žele ovakve prirodne preparate.Na našim društvenim mrežama mogu da vide kako mi to radimo i ljudima je zanimljivo kad vide kako mi to beremo i na kojim visinama popnemo“- objašnjava. Ove godine problema je bilo sa divljim origanom, dodaje.
„Izborili smo se tek toliko da imamo za čajeve, nažalost, nismo uspjeli naći za ulja, za kapi, ali ova godina je takva, nadamo se bolju u idućoj godini“- zaključuje naša sagovornica.
(Nataša Tadić)