Foto: Balans
Federacija BiH ima svega oko četiri posto zaštićenih područja što je značajno ispod 17 posto koliko je bila obavezna zaštiti do 2020. godine te je potrebna veća angažiranost i efikasnost na svim nivoima vlasti, a to bi trebala omogućiti nova zakonska rješenja, saopšteno je iz resornog federalnog ministarstva.
Naime, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je sinoć usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode. Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder navela je da su se razlozi za izmjene i dopune nametnuli zbog nedostataka u provedbi postojećeg Zakona o zaštiti prirode, te u potrebama koje iziskuju međunarodne konvencije i evropske direktive, kao i specifičnosti zaštite prirode u Federaciji BiH.
“Najveća poboljšanja koja ove izmjene donose jesu mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i efikasniji način mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva, a što su već inicirala resorna kantonalna ministarstava za zaštitu okoliša iz Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, njihove skupštine, kao i predstavnici nevladinog sektora”- kazala je Nasiha Pozder te dodala da se FBIH prošle godine obavezala da će zaštiti 30 posto teritorije do 2023. godine što se čini nedostižnim ako se uzme u obzir da je zaštićeno tek 4 posto.
Predlagač izmjena i dopuna je naveo da je njihovim usvajanjem postavljen pravni osnov za dalje transponovanje relevantnih EU direktiva, te da se olakšava provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala. Također, navode da se uvodi nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu sa Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom, te da se u okviru Plana upravljanja kod zaštićenih područja, u obzir uzima i aspekt klimatskih promjena i njihov uticaj na biodiverzitet u zaštićenom području. Dodaju da je bitno i da se izmjenama i dopunama bolje precizira rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima, povećavaju kaznene odredbe i bolje definira nadležnost inspekcija, te uvodi obaveza okolišnih mjera u koncesionim ugovorima u područjima pod zaštitom.
“Definisali smo i novi pojam „sedra“, kao i njenu zaštitu, budući da su i u svim zemljama okruženja sedra i njene sedrene barijere prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima, te ih je potrebno zaštititi i obnoviti, što će biti omogućeno ovim izmjenama. Također, svjesni da nepostojanje federalnog zavoda za zaštitu prirode, predstavlja sistemsku prazninu u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša u Federaciji BiH, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH će, do formiranja federalnog zavoda za zaštitu prirode, biti zadužen za formiranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovim izmjenama i dopunama Zakona. Osim toga, u cilju efikasnosti rada inspekcijskih službi, izmijenjene su odredbe zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode. Usklađene su odredbe zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH u slučajevima nepoštivanja mjera propisanih zakonom”-kazala je ministrica Pozder.
(Balans/Vlada FBiH)