Foto: Balans
Grad Tuzla u 2025. godini, a ni ranijih godina, nije kandidovao projekat za zaštitu voda od zagađenja niti je se obraćao Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona sa zahtjevom za sufinansiranje izrade projektne dokumentacije ili realizaciju izgradnje kolektora, rečeno je iz ministarstva za Balans. Osim toga, sličan zahtjev nijeprimilo ni Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okolice.
Zbog ispuštanja otpadnih voda bez prethodnog prečišćavanja, Jala je jedna od najzagađenijih bosanskohercegovačkih rijeka. Teško je povjerovati da su u toj rijeci nekada stanovnici Tuzle kupali ili lovili ribu.
Rijeka koja prolazi kroz Tuzlu, danas je uglavnom prljava i mutna, a ljeti nesnošljiva zbog smrada kanalizacije koja prolazi koritom. Stoga, logično je pitanje zašto se ne čini ništa da se to promijeni? Koliko subjekata ispušta optadne vode u rijeku, ko to kontroliše, snosi li neko odgovornost?
Podsjećamo, na području Tuzlanskog kantona izgrađena su tri postrojenja za tretman otpadnih voda i to na području Živinica, Srebrenika i Gradačca. Zakonom o vodama, propisano je da se prihodi od općih i posebnih vodnih naknada koji pripadaju kantonu, koriste za sufinansiranje izgradnje i održavanja vodnih objekata. To su zaštitni objekti – nasipi, obale, utvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane sa akumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice za odbranu od poplava, kao i objekti za zaštitu od erozija i bujica, objekti za odvodnjavanje, objekti za iskorištavanje voda, objekti za zaštitu voda od zagađivanja te ostale aktivnosti vezane za poslove upravljanja vodama.
Raspored sredstava od vodnih naknada, vrši se u skladu sa programom ulaganja u oblast vodoprivrede na području Kantona koji donosi resorno ministarstvo, izuzev sredstava namijenjenih za izmirenje obaveza po osnovu otplata kredita. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK, po utvrđenom programu, poziva općine i gradove da kandiduju projekte. Međutim, potvrđeno nam je iz ministarstva, Grad Tuzla ne kandiduje projekte.
“Ukoliko Grad Tuzla kandiduje projekat izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, isti može biti finansiran/sufinansiran iz sredstava vodnih naknada, ukoliko ispunanjava propisane uslove. Ujedno napominjemo, Grad Tuzla u 2025. godini, a ni ranijih godina, nije kandidovao projekat za zaštitu voda od zagađenja, kolektor za prijem i transport otpadnih voda, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, ispuste u prijemnik i druge pripadajuće objekte i opremu”- kazali su iz ministarstva koje je nadležno za izdavanje vodnih akata za ispuštanje sanitarno – fekalnih otpadnih voda.
Navedene otpadne vode se ispuštaju u sistem javne kanalizacije po prethodno pribavljenom odobrenju operatora kanalizacionog sistema. U gradu Tuzla je to JKP „Vodovod i kanalizacija“ Tuzla, putem zatvorenih septičkih jama koje se po potrebi prazne, te putem prelivnih steptičkih jama i bioloških prečišćivača otpadnih voda uz obaveznu kontrolu kvaliteta efluenta koju vrše ovlaštene laboratorije na kontrolnom oknu. Na slivnom području rijeke Jale gdje postoji izgrađena kanalizaciona mreža, sanitarno- fekalne otpadne vode se ispuštaju po odobrenju operatora. Ministarstvo nije nadležno za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda, nego samo za ispuštanje sanitarno- fekalnnih otpadnih voda. Koliko se otpadnih voda ispusti u Jalu?
“Ovo Ministarstvo ne vodi posebne evidencije o ispuštanju sanitarno- fekalnih otpadnih voda u rijeku Jalu. Članom 101. Zakona o vodama uspostavljana je Vodna knjiga, u kojoj se evidentiraju svi podaci o izdatim vodnim aktima i nalozima. Vodna knjiga sastoji se od upisnika, zbirke isprava i tehničke dokumentacije. Vodnu knjigu vodi organ iz članka 139. ovoga zakona nadležan za izdavanje vodnih akata. Kantonalni, gradski,odnosno, općinski organ nadležan za vode dužan je dostaviti kopiju izdatog vodnog akta mjesno nadležnoj agenciji za vode. Nakon donošenja vodnog akta Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede rješenje dostavlja nadležnoj „Agenciji za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo radi evidentiranja u informacioni sistem voda”- objašnjeno nam je te naglašeno da Ministarstvo nema podatke o prijavama neregularnosti. Kontrolu ispuštanja sanitarnih otpadnih voda koje se ispuštaju na osnovu izdatog vodnog akta, vrši nadležna kantonalna vodna inspekcija. Pitali smo Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove o kontroli ispuštanja otpadnih voda u rijeku Jalu koja odavno predstavlja kanalizaciju na otvorenom u Tuzli.
“Kantonalna vodna inspekcija ne raspolaže podacima koliko je subjekata koji ispuštaju sanitarno-fekalne vode u rijeku Jalu jer u izvještajima o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove se ne uvode podaci pojedinačnih subjekata”- odgovorio nam je Hidajet Ribić, kantonalni vodni inspektor. Kontrolu ispuštanja otpadnih voda, napominje inspektor, definiše Zakon o komunalnim djelatnostima te nadzor nad provođenjem tog zakona vrši općinski komunalni inspektor.
“U odluci o komunalnim djelatnostima, propisano je da u naseljenim mjestima u kojima ne postoji kanalizaciona mreža, nužnici se mogu priključiti na septičke jame. Septičke jame moraju biti izgrađene po svim propisima, sanitarno-higijesnkim uslovimai moraju se redovno održavati. Septičke jame ne smiju imati nikakve prelive kojima bi se sadržaj izljevao na okolnu površinu ili u vodotok”- objasnio je Ribić te naglasio da kantonalna vodna inspekcija nema podatke koliko je bilo prijava na neregularnosti ispuštanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda u rijeku Jalu te da poslovi odvođenja fekalnih voda obaveza jedinice lokalne samouprave.
Za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda koje nastaju kao posljedica tehnološkog procesa rada objekta, nadležna je „Agencija za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo. Kontaktirali smo i Agenciju i tražili komentar o zagađenju Jale.
“Agencija u postupku izdavanja vodnog akta propisuje uslove za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u skladu sa Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije koje su pravna i fizička lica dužna poštivati u pogledu kvaliteta voda koje ispuštaju, u skladu sa graničnim vrijednostima propisanim Uredbom. Rijeka Jala je razvrstana u vode II. Kategorije, te je u nadležnosti Kantonalnog ministarstva”- rečeno nam je iz Agencije.
Na kolegiju Gradonačelnika u avgustu prošle godine je usvojena odluka da za Program javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine 2024.-2026. godine bude kandidovan i projekta Odvodnja i tretman otpadnih voda za Grad Tuzlu sa ukupnim troškovima od 22.207.000 KM prema federalnom nivou vlasti.
Iako smo poslali upit Gradu Tuzli i pitali je li ta odluka obuhvata i kolektore za vode, postoje li podaci o tome koliko na području Tuzle ima subjekata koji ispuštaju zagađenu vodu u Jalu te šta Grad Tuzla čini kako bi ova rijeka bila manje zagađena i ima li podršku viših nivoa vlasti, odgovor nismo dobili ni nakon dužeg čekanja.
Koliko će još dugo Jala biti zagađivana i štetna po zdravlje i okolinu, niko nema odgovor.
Ili se ne želi baviti time.
(Nataša Tadić)