Foto: CRS
U toplim avgustovskim danima, više od deset dana gorjele su divlje deponije otpada u Kladnju i Zvorniku. Gorenje smeća na doponiji nije bezazleno, a stručnjaci tvrde da uzrokuje različite zdravstvene probleme. Hemijska jedinjenja koja se oslobađaju prilikom sagorjevanja otpada uzrokuju respiratorne probleme u kratkoročnom periodu, dok dugoročna izloženost za posljedicu može imati onkološka oboljenja.
Dr. spec. higijene i zdravstvene ekologije Vesna Lazić iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske tada je pojasnila da ovakvi požari oslobađaju veliku količinu otrovnih jedinjenja.
„Mi možemo da pretpostavimo da je tu najviše plastike, pošto je plastika u širokoj upotrebi što bi trebalo biti zabranjeno pošto su sve zemlje EU zabranile korištenje plastike zbog emisije ovih materija. Mi možemo otud da očekujemo benzen, polihlorovane bifenile, dioksine, ugljemonoksid, ugljendioksid, azotovi oksidi i sve ostalo. Velika je štetnost. Ugljenmonoksid se mnogo brže vezuje za hemoglobin nego gvožđe, problem je što ne osjetite miris, ukus,“ pojasnila je dr. Lazić.
Iako nam je donedavni prvi čovjek Kladnja Jusuf Čavkunović u kratkom razgovoru potvrdio da je sad već bivša deponija Stanovi sanirana, ipak nije izvršeno ograđivanje i postavljanje otplinjivača koji bi spriječili mogućnost eksplozije nakupljenog pritiska od otpada koji je zatrpan zemljom u avgustu, po uzoru na sanaciju požara na divljoj deponiji u Karakaju.
Sve oči uprte su u otvaranje međuopštinske deponije za Kladanj, Banoviće i Živinice čije prvo otvaranje je bilo najavljeno za 2022. godinu, a u avgustu tokom aktivnog požara na deponiji Stanovi novi rok za otvaranje međuopštinske deponije postavljen je do kraja godine. Ipak, da će se to i dogoditi nije siguran načelnik Edis Šarić.
„Moram da razgovaram sa direktorom Eco-Sepa. Već sam ga pozvao, nije bio u zemlji. Problem ove deponije po mojim informacijama je pristupni put. Obzirom da se ne radi o nerješivom problemu, zatražiću pomoć kantonalnog nivoa vlasti. Trenutno se otpad iz Kladnja odvozi na Crni vrh kod Zvornika, što nas po jednoj toni košta 49 KM, a da ne govorim koliko goriva je potrebno za tu kilometražu. Nažalost ni kamioni koje imamo, ne mogu u optimalnom vremenskom roku odvući sav otpad sa područja Kladnja,“ kazao je Šarić.
Iako je Vlada Tuzlanskog kantona u prošloj godini usvojila Akcioni plan upravljanja otpadom za period 2023-2028, još uvijek nije poznato koje su to aktivnosti i koji iznos sredstava je potreban za rješavanje pitanja divljih deponija.
„U Kantonalnom planu upravljanja otpadom 2023-2028 je naveden podatak od 56 divljih odlagališta. Tim akcionim planom definiran je projekat saniranja divljih odlagališta na nivou kantona“, kazala je ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice u Vladi TK Anela Ajšić.
Ključni elementi budućeg plana infrastrukture za upravljanje otpadom baziraju se na: izdvajanju korisnih sirovina iz otpada i minimiziranju količine otpada koji se odlaže.
Dok institucije ne pronađu efikasna rješenja za rješavanje problema odlaganja otpada u Tuzlanskom kantonu, osvješteni građani pronalaze sami rješenja.
Stanovnici MZ Tarevo u Kladnju su kroz građanski aktivizam i uz podršku USAID-ovog projekta PREPS koji provodi Catoholic Relief Services, te uz angažman lokalne zajednice ove godine su sanirali divlju deponiju u svom naselju zahvaljujući malim grantovima.
„Mi smo se prijavili za male grantove kako bi riješili dugogdišnji problem odlaganja otpada pored same ceste. Riječ je bila o vrlo nepristupačnom terenu ispod ceste gdje su ljudi zaustavljali vozila i smeće bacali niz liticu. Dobili smo određena sredstva od CRS-a, uključili su se građani i lokalna zajednica, što je rezultiralo čišćenjem smeća koje se tu nalazilo, te postavljanjem zaštitne ograde kako bi dalje spriječili odlaganje istog,“ kazao je Mirel Hamzić predsjednik MZ Tarevo.
Kroz projekat PREPS je na području Tuzlanskog kantona u proteklom periodu realizirano je 10 malih grantova, a samo za općine Kladanj i Čelić je izdvojeno 30.000 dolara.
Produkcija ovog sadržaja omogućena je velikodušnom podrškom američkog naroda putem Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta “Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti” koji provodi Američka agencija CRS. Sadržaj je u nadležnosti CRS-a i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
(CRS)