Foto: EU
Evropska komisija će u svom izvještaju o napretku zemlje prema članstvu u Evropskoj uniji još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da “hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava”, posebno da uskladi svoj ustav s presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
“Funkcioniranje demokratskih institucija podrivano je stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta Republika Srpska, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda”, kaže se u nacrtu izvještaja.
Također se navodi da BiH nije usklađena s viznom politikom EU-a. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonskim bezviznim režimom sa Saudijskom Arabijom. BiH je u januaru ove godine ukinula bezvizni režim s Omanom i u septembru s Bahrainom.
Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU-a, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, naprimjer sa avio prijevoznicima, koje dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante.
Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njene agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera ”ostaje izazov zbog političkih opstrukcija”.
Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. Postoje otvorena pitanja koja se tiču granica na kopnu i moru. Na provedbu sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi i planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.
Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama. Državni javni servis Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog finansiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima. Parlament Federacije BiH od 2013. godine nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS-u (RTRS) širi ruske dezinformacije, i dalje prenosi signal kanala Russia Today uprkos tome što se zemlja pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu izvještaja.
Kada je u pitanju Srbija, u nacrtu izvještaja Evropske komisije o napretku te zemlje prema članstvu u Evropskoj uniji kaže se da Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije, zadržala je odnose na visokm nivou s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njenom strateškom smjeru.
“Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokom nivou s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom što otvara pitanje strateškog smjera Srbije”, piše u nacrtu izvještaja za Srbiju u koji je Hina imala uvid.
Komisija će u srijedu objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU-u. Izvješće o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na njihovu putu prema EU-u.
Osim u pogledu Rusije, Srbija također nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika u ime EU-a i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venecueli. Osim toga letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.
“Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja s politikama i stajalištima EU-a, uključujući i restriktivne mjere”, dodaje se u nacrtu izvještaja. Također se kaže da je Srbija nastavila sarađivati s EU-om u naporima za sprječavanje izbjegavanja sankcija i pružati finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.
Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.
“Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1.700 predistražnih slučajeva što i dalje izaziva veliku zabrinutost”, kaže se u tekstu.
(RTV Slon/Fena)