Foto: Balans
Skupština Tuzlanskog kantona danas je usvojila nacrt Zakona o javnim priredbama i nacrt Zakona o mirnom okupljanju.
Dosadašnji zakon obuhvatao je i komercijalna i nekomercijalna okupljanja, a po standarima EU moraju biti razdvojeni.
Podsjećamo, Vlada i Skupština TK, a koju je i tada predvodio SDA, 2015. godine donijele su novi Zakon o javnom okupljanju, a po svemu sudeći, da se stane u kraj obespravljenim radnicima koji su svoja prava tražili pred zgradom gdje je bilo sjedište Vlade TK i pred Skupštinom TK. Tada je određeno gdje se mogu održavati protesti i da se moraju prijaviti sedam dana ranije. Uglavnom je to bilo na nekim lokacijama što dalje od institucija. Ukoliko se ogranizuje protest kroz grad, mora se dobiti dozvola te pratnja policije. To su samo neki segmenti kada su pitanju protesti.
Prilikom posjete, sada već bivšeg šefa Delegacije EU, Johana Sattlera prije nekoliko mjeseci Tuzlanskom kantonu, iznesena je zamjerka na zakon i traženo da je da se izmijeni u skladu sa demokratskim principima slobodnog okupljanja.
Amra Nadarević Vodenčarević, zastupnica Naše stranke u Skupštini TK, kazala je da je ova stranka to pitanje i ranije potezala, ali nije imala podršku koja je danas došla na sjednici Skupštine TK.
“Ja sam u potpunosti „za“ jer je to jedna od 14 prioriteta Evropske unije, a cilj svih građana BiH mora biti Evropska unija. Ja ne vidim ništa sporno u zakonu. Mirno okupljanje olakšat će određene procedure kada se ljudi žele okupiti i iskazati svoje zadovoljstvo, odnosno, nezadovoljstvo”- rekla je ova zastupnica.
Za komercijalna okupljanja, odnosno, javne priredbe, nema nekih posebnih novina, a izmjene će biti za nekomercijalna okupljanja, odnosno, u Zakonu o mirnim okupljanjima. Između otalog, umjesto dosadašnjh sedam dana unaprijed, policiji će se okupanje moći prijaviti pet dana ranije i to na lakši način.
“Neće biti više potrebna prijava koja za sobom vuče niz dokumentacije koja stvara i administrativne i finasijske poteškoće i često odvraća ljude od javnog okupljanja. To će u narednom biti obavijest koja će se policijskoj stanici dostavljati putem pošte, faksa, email, a čak je propisan izuzetak kada će to moći biti i putem telefonskog poziva”- objasnio je Denis Fejzić, načelnik Ureda direktora Uprave policije MUP TK. fejzić dodaje da odredbe sadrže kada se okupljanje može zabraniti u startu ili prekinuti ukoliko je započeto.
“Prije svega se mora misliti na nacionalnu sigurnost, javnu sigurnost, imovinu ljudi. Nije to baš zakon koji uvodi anarhiju već postoje određena pravila i ograničenja. Ovaj zakon, ni na koji način, ne umanjuje ovlaštenja ni obaveze policijskih službenika”- naglašava on.
Na nacrte koji su urađeni, bilo je mnogo primjedbi.
“Ovo uvođenje organiziranog, spontanog i onda kontra okupljanje. To je suštinski problem. Organizirano okupljanje podrazumijeva prijavu policiji, spontano, ne podrazumijeva. Koji instrument će nam dati ocjenu šta je spontano, a šta nije? I to u vremenu društvenih mreža i različitih zatvorenih grupa”- mišljenja je Mumaer Zukić, zastupnik SDA.
Iz SDP-a su upozorili da treba povesti više računa kada su u pitanju učesnici okupljanja i sigurnosni aspket.
“A u vezi nošenja vatrenog oružja i nekih predmeta koji mogu nanijeti ozljede. Da se tu povede više računa. I u smislu kazni, da se kazne drastično povećaju za sve učesnike koji krše ta pravila”- naglašava Vahidin Smajlović, zastupnik SDP-a.
Za približavanje EU, nije problem promijeniti ili donijeti novi zakon, ali to trebaju uraditi i ostali kantoni, a ne samo neki, rečeno je.
“Čitav jedan korpus kantona kojima vlada HDZ, toga nema. Niti će se ikada ti zakoni primjeniti. To je postavljeno na takav način da tri kantona, Tuzlanski kantona, Sarajevski kanton i Zeničko-dobojski kanton, postaju trening centar za donošenje i provođenje tih odluka”- nagalašava Ton Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK.
Nakon usvajanja ova dva nacrta, slijedi javnarasprava od 90 dana u kojoj mogu učestvovai svi i dati svoju sugestiju ili prijedlog kako da se zakon poboljša. Nakon toga, zastupnici u Skupštini TK će odlučiti u kojem obliku će ih usvojiti i je li to u skladu sa direktivama EU.
(Nataša Tadić)