• tik tok

Nedim Ćudić o 15. godišnjici Tuzlainfo.ba: Posjeta i profit nam nije primarni cilj, pišemo članke koji su korisni za građane

Aug 2, 2024

Foto: Balans

Tuzlanski portal Tuzlainfo.ba postoji već 15 godina. Osnovao ga je bračni par Nedim i Adrijana Ćudić. Tuzlainfo je danas perspektivan i čitan medij koji dopire do čitalaca kroz zanimljive i informativne članke. O jubileju rada i postojanja razgovarali smo sa osnivačem i vlasnikom, Nedimom Ćudićem. Ćudić važi za jednog od najinformisanijih urednika u Tuzlanskom kantonu sa odličnim poznavanjem svih društvenih tema. Kako pobjeći od žutila, crne hronike i trač tekstova, odgovore na sva ova pitanja pročitajte u nastavku.

Koliko ste zadovoljni pozicijom portala Tuzlainfo.ba danas?

Ćudić: Tuzlainfo je nastao kao ideja supružnika, tada dvoje mladih diplomiranih žurnalista. Kasnije smo radili i još uvijek radimo i druge poslove, ali uporedo i u skladu s mogućnostima smo razvijali portal koji je nedavno napunio 15 godina. Obzirom da smo ostali dosljednji ideji sa kojom smo i osnovani, a to je da budemo primarno orijantisani na publiku iz Tuzle i tuzlanske regije, kojoj ćemo najvećim dijelom nuditi korisne i provjerene informacije iz njihovog, to jeste našeg okruženja, možemo reći da smo nakon 15 godina u svojim nakanama i uspjeli. Posjeta i profit za cijeli ovaj period nikada nisu bili naš primarni cilj, jer da jesu danas bi portal ličio na mnoge koji „svaštare“. Ako gledamo područje na koje smo orijentisani, tu smo nakon 15 godina u samom vrhu po posjeti, uticaju i citiranosti u drugim medijima. Finansijski smo stabilni, prepoznati od oglašivača i ako podvučemo crtu za taj period od 15 godina, možemo biti zadovoljni.

Kada su u pitanju teme koje obrađujte, sta je ono što čitaoci najbolje prihvataju?

Ćudić: Kao i svi koji su duži period u ovom poslu, svaki član našeg tima zna s kojom vrstom sadržaja ili temomom možemo imati najveću posjetu ili izazvati najviše reakcija na društvenim mrežama. Da se tim temama bavimo bili bi značajno čitaniji. Ali ne podilazimo čitateljima. Za neke smo zbog toga možda dosadni, jer u našim vijestima, izuzev rijetkih izuzetaka, nema influensera, žutila sa estrade ili trač politike. Dogovor je u okviru naše redakcije je da prije svake objave upitamo sebe koja je svrha te vijesti. Ako je jedina svrha vijesti da skuplja klikove i lajkove, onda ona nebi trebala biti objavljena. Mislim da smo s takvom uređivačkom politikom na našim društvenim mrežama okupili ljude koje više zanima kada su planska isključenja struje, koja ulica je zatvorena kada krenu na posao ili gdje ima aktivan oglas za posao, nego šta je rekla tetka žrtve femicida ili koliko zarađuje Desingerica dok tinejdžere lupa patikom po glavi. Generalno su najčitanije obične životne teme i ljudske priče ili teme vezane za probleme lokalne zajednice. Naša publika voli znati šta se u gradu gradi, kada se otvara neki novi prodajni objekat, a nerijetko su to i atraktivni oglasi za posao i crna hronika kada se radi o nekom događaju koji uznemiri javnost.

Kako komentarišete fenomen crne hronike?

Ćudić: To su teme, koje svojstveno mentalitetu većine ljudi koji žive u jugoistočnoj Evropi ljude najviše i zanimaju. Najviše se komentarišu i naravno sa sobom vuku najveću posjetu, koja za portale u velikoj mjeri utiče na prihode. Na medijima, posebno portalima koji su najbrži sa objavama događaja iz crne hronike, je koliko će tim temama dati prostora i kako će ih tretirati. Nemožete ih ignorisati, jer često imaju značajan uticaj i na zajednicu i naše svakodnevne živote, posebno kada su u pitanju femicid ili bahati učesnici u saobraćaju koji postaju problem na koji sistem nema adekvatno rješenje. Uloga medija je da svojim objavama ukazuje na te probleme ali ne i „lešinarenje“ koje često postane primarno u odnosu na stvarni problem na koji kroz vijesti iz crne hronike treba ukazati. Tome smo nedavno bili svjedoci kod ubistava Amre Kahirimanović i Nizame Hećimović. Primjeri da smo imali snimke pucnjave pri pokušaju ubistva kod zgrade Titanik i da ih nismo objavili ili da smo bili prvi na mjestu sudara dvojice mladića na motoru i pješakinje na Zlokovcu 2014. godine, kada su svi poginuli i da te stravične fotografije nikad nismo objavili, najbolje govori odnos portala Tuzlainfo.ba prema crnoj hronici. Najkraće, objavljujemo je koliko moramo, da ostanemo aktuelni.

Šta su ciljevi portala i Vas kao vlasnika za naredni period?

Ćudić: Domena za portal Tuzlainfo.ba je zakupljena 2008. godine, a sa radom smo počeli u junu 2009. godine. Tada je Facebook imao oko 150 miliona korisnika u svijetu danas ih ima više od tri milijarde. Mi smo prve vijesti dijelili jedino putem bh. blogerske zajednice, danas imamo profile na skoro svim društvenim mrežama gdje na prati više od 200.000 ljudi. Tada su mnogi s podsmjehom gledali našu posvećenost internet mediju i vjerovali jedino u štampana izdanja Avaza i Oslobođenja. Danas je više zaposlenih u dvije redakcije najčitanijih bh. portala nego u ta dva dnevna lista. To najbolje govori koliko se toga promijenilo za tih 15 godina i koliko je teško pretpostaviti u kojem smjeru će se razvijati on-line novinarstvo u budućnosti. Ciljevi su ojačati i ljudske i tehničke resurse da možemo pratiti moderne trendove koji se svaki dan mijenjaju i u svemu tome zadržati dostojanstvo, profesionalnost i imidž koji imamo. Uspijemo li i tome i u narednih 15 godina, bio bih zadovoljan.

Ako gledamo ekonomsku stranu bavljenja medijima, može li se živjeti od ovog posla?

Ćudić: Kao i u drugim poslovima, sve zavisi koliko ste posvećeni tome što radite i da li uloženu energiju pravilno usmjeravate. Ekipa okupljena oko našeg portala većim dijelom ima i druge poslove, kombinujemo obaveze, što dovoljno govori da li se od toga može živjeti. Ako govorim o lokalno orijentisanim portalima, koji imaju neki uređivački pravac, više osoba uključenih u nejgov rad i koji ne funkcionišu po principu „klikni me“, teško bi opstali bez programa podrške medijima koje realizuju lokalne i kantonalne institucije, te programa ambasada koji su prepoznali važnost lokalnih medija u kreiranju javnog mnijenja. Takvi programi, sve dotle dok ne zadiru u uređivačku politiku ili ne traže protusluge su značajan faktor u opstanku lokalnih informativnih portala.

Za 15 godina objavili ste hiljade priča, izdvojite nam jednu na koju ste posebno ponosni.

Ćudić: Za 15 godina imamo objavljeno više od 65.000 naslova, među kojima smo najponosniji na priče o pokretanju novih lokalnih biznisa. Bilo ih je na desetine. Frizeri, kozmetičari, ugostitelji, ordinacije, prodavnice, slastičarne… od nas su dobijali vjetar u leđa sa promotivnim  besplatnim tekstovima. Mnogi od njih danas su uspješni u tim poslovima, zapošljavaju druge ljude i šire biznise. Ako smo i malo zaslužni za to, to nam je najveća satisfakcija. Jedan od simpatičnijih tekstova je onaj nakon kojeg je izbačena strana voda sa stolova gradske uprave u Tuzli, sa kojom su, kojeg li apsurda, u zemlji vode, dočekivali goste i delegacije. Tekst iz 2012. godine kada smo snimili romantičnu prosidbu sa 700 svijeća u Tuzli, prenijelo je na stotine portala i drugih medija, a naš video snimak i najuticajnije TV kuće u cijeloj regji.

Koji savjet možete dati nekome ko tek kreće sa osnivanjem portala? Šta je ono što se mora znati?

Ćudić: Mi smo bili jedan od prvih portala u Tuzli i Tuzlanskom kantonu, u vremenu kada je malo ko vjerovao u ekonomsku opravdanost ulaganja i takve projekte. Period ulaganja, bez ikakve ili vrlo male zarade je trajao prilično dugo, za što je trebalo mnogo strpljenja i razumijevanja najbližih. Ne odustati i vjerovati da ono što radiš, uprkos izostanka podrške i zarade može samo onaj ko iskreno voli svoj posao. I to je ključ napretka ili uspjeha u poslu. Siguran sam da je danas lakše pokrenuti rad jednog portala nego je to bilo nama, jer je danas značajan dio oglašavanja na internetu i odmah u startu možete računati na neke prihode. Onaj ko se odluči da danas pokreće rad portala mora biti drugačiji i prepoznatljiv, što je izuzetno teško jer drugi to već rade godinama, ali nije nemoguće. Morate prije svega voliti to što radite, biti istrajni i uporni i biti spremni da imate vrlo malo slobodnog vremena. Nisam siguran da danas ima mnogo mladih koji su spremni nositi laptop na more. Ukoliko ih ima, rado ću im biti od pomoći.

(Balans)