Berba krastvca kornišona je u punom jeku, a problemi sa izvozom isti su i ove godine. Izvoznici pozivaju nadležne da hitno reaguju.
Svojat kod Živinica ima veliki broj proizviđača krastavca. Gotovo svaka kuća ima zasijanu parcelu, a trenutno se beru plodovi. Dunum krastavca ove godine ima Ermina Selimović. Njena svekrva i ona svaki dan počinju raditi u zoru na zasijanoj površini koja ima 3.800 sadnica.
” Ujutru počnemo od pet i radimo do 11.00, pa onda od navečer izađemo oko 18.00 pa do 20.30, dokle se vidi. To nam je ritual svaki dan. Dobra je godina. Sjetva je krenula ranije, ranije je krenula i berba. Dosta je bolje nego prošle godine”- priča Ermina koja očekuje oko šest tona kornišona.
” Nas dvije stignemo sve. Nemamo pomoć u branju, imamo u prebiranju, klasiranju. Same stignemo srediti tićeve, list, prskanje. Ima para u krastavcu, samo treba raditi. Mogu zaraditi solidnu bosansku platu”- kaže ona.
Sav krastavac ova porodica predaje u obližnju zadrugu UPP ” Kornišon” koju vodi Jasmin Selimović, dugogodišnji proizvođač. On je ove godine zasijao pet dunuma ovog povrća i trenutno ima deset berača.
” Za sada smo zadovoljni, a već smo nabrali pet tona. Ova godina je jedna od najboljih. Ja sam se odlučio ove godine na pet dunuma i uzeo sam radnike. Može se zaraditi da platim i radnike i da ostane meni. Mi smo dali dnevnice 4 KM po satu, plus gorivo. Nije to neka dnevnica ali da imamo bolje uslove, dali bismo i mi bolje dnevnice”- kaže Selimović i dodaje da je najbitnije isplatiti poljoprivrednike na vrijeme. Zadruga koju vodi, otkupljuje krastavac od proizvođača iz Svojata, Tuzle, Kladnja, Kalesije i Živinica i to sa 55 dunuma zasijane površine ovom kulturom. Već pet godina, udruženje dalje kornišon isporučuje ZZ” Gračanka” iz Gračanice koja otkupljuje krastavac od 320 proizvođača koji su zasijali na 230 dunuma površine, Prva klasa ove godine košta 1,55 KM po kilogramu, druga 0,75 KM i treća 0,15 KM. Cijena repomaterijala ove godine, nije pratila cijenu kornišona.
” Repromaterijal, paketi, zaduženje je povećano za nekih 30-40 % ,a krastavac kornišon je povećan za pet pfeninga po kilogramu. Tako da su farmeri negodovali malo ali uspjeli smo zadržati veći broj naših proizvođača”- pojašanjava Refik Ahmuljić, direktor zadruge koja je prošle godine izvezla oko 1.300 tona kornišona u Njemačku, Poljsku i Slovačku. Izvoz je počeo i ove godine ali sa istim problemima kao i prošle, čekanjima kamiona na granici, propadanjem robe i gubicima.
” I ove godine imamo iste probleme sa fitosanitarnom kontrolom u Hrvatskoj zbog njihoVog radnog vremena. Ne znamo. Ništa se još nije riješilo, nije se produžilo radno vrijeme. Ponovo isti problemi, čekanje na granicama, naša roba propada”- priča Ahmuljić.
Na Graničnom prelazu Gradiška gdje ide izvoz svježeg voća i povrća iz BiH, fitosanitarni inspektori Republike Hrvatske rade do 15.00 sati, a vikendom nikako. Zbog čekanja i po dva dana, samo radi pregleda dokumentacije, jer su utovari zapečaćeni od strane bh. inspektora, izvoznici trpe štetu jer ne stižu na istovar na vrijeme, roba postaje loša i gubici su neminovni. Nedavno je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH održan sastanak te su izvoznici uputili zahtjev za hitnu reakciju države. Međutim, reakcije nema.
” Izražavamo veliko žaljenje zbog nereagovanja nadležnih u situaciji koja zahtjeva razumjevanje i hitnu reakciju svih aktera kako bi se pomoglo privrednicima da realizuju svoje ugovorene poslove. Ovom prilikom, još jednom, u ime bosanskohercegovačkih izvoznika i prevoznika, apelujemo na nadležne da hitno reaguju u skladu sa svojim nadležnostima”- rečeno je iz pomenute komore.
Rekacije i konkretnih koraka na rješavanju ovog problema još nema, izvoznici čekaju hitnu reakciju nadležnih institucija i ministarstava.
Nataša Tadić