Foto: Balans
Prije pet godina na Zapadnom Balkanu stupili na snagu novi standardi zagađenja zraka, emisije SO2 iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove za smanjenje emisija Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, su i dalje bile 5,6 puta više od dozvoljenih, upozorava Aarhus centar u BiH.
Prema petom izdanju izvještaja „Uskladiti ili Zatvoriti“, koje je objavljeno danas, smrtonosno zagađenja vazduha iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu se 2022. godine povećalo, umjesto da se smanjuje. Zagađenje se povećalo u poređenju sa 2021. godinom za sve tri regulirane zagađujuće materije sumpor dioksid (SO2), lebdeće čestice i azotne okside (NOX). Po prvi put, ukupne dozvoljene vrijednosti za NOX su premašene.
„Krajnje je vrijeme da se političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana, a ne politički populizam i tenderi“-smatra Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
Po prvi puta, Termoelektrana Bitola u Sjevernoj Makedoniji je bila postrojenje sa najvišim emisijama SO2 i lebdećih čestica u regionu, koje su se gotovo udvostručile u usporedbi s 2021.
„Nivo zagađenja na Zapadnom Balkanu je potpuno neprihvatljiv. Vlade se moraju uhvatiti u koštac sa situacijom i ne dozvoliti da elektroprivrede donose svoja pravila. Potreba da se smanji zagađenje i povećaju energetska efikasnost i održivi oblici obnovljive energije je veća nego ikad. Zbog grubih omaški u ranijim godinama, sada sve treba uraditi dvostruko brže“-kazao je Davor Pehchevski, voditelj kampanje protiv zagađenje u Bankwatchu.
Termoelektrana Ugljevik nastavila je probijati ograničenja SO2 unatoč tome što ima ugrađenu opremu za odsumporavanje. Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički problemi ili se radi o pokušaja Elektroprivrede RS da uštedi novac i poveća proizvodnju. Emisija lebdećih čestica iz termoelektrane Gacko 2022. godine ostala je alarmantno visoka, 12 puta veća od dopuštene. Elektroprivreda RS, također, je nedavno najavila planove za spaljivanje goriva dobivenog iz otpada, u ovom postrojenju.
„Svjedočimo sve češćim pobunama mještana kojima je dozlogrdilo da udišu tako zagađen vazduh. Donosioci odluka imaju dvije opcije: da nastave sa ovako štetnim djelovanjem ili da krenu sa politikama koje će uticati na smanjenje zagađenosti, jer će u suprotnom država ostati bez naroda“- poručio jeDragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, BiH .
Termoelektrana u Pljevljima radi ilegalno od kraja 2020. godine, kada je premašeno dodijeljenih 20.000 sati rada, dopuštenih nakon 1. januara 2018. godine. U 2022. godine, pridružile su joj se blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5, kao i srpska termoelektrana Morava, koje su također radile preko svojih ograničenja od 20.000 radnih sati.
Do kraja juna, sve zemlje moraju predati nacrt Nacionalnog/integralnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će morati uključivati planove za
Bankwatch mreže i Aarhus centra u BiH, povodom objave novog izvještaja: „Pet godina smrtonosnog kršenja zakona od strane termoelektrana na Zapadnom Balkanu“.
(Balans)