U okviru obilježavanja „16 dana aktivizma borbe protiv rodno zasnovanog nasilja“ danas su u Tuzli nevladine organizacije i građani simbolično prošetali gradom te minutom šutnje odali počast svim žrtvama femicida.
U svijetu se danas obillježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ovaj problem izražen je u BiH jer je samo ove godine ubijeno najamanje osam žena.
„U posljednje vrijeme svjedoci smo da imamo povećan broj ubistava i to je ono što kod svih nas izaziva jedan revolt i otpor te potrebu da izrazimo svoje mišljenje i osudimo svaki takav čin“- kazala je Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u UG “Vive žene” Tuzla. Nevladine organizacije insistiraju da se koristi riječ femicid za ubistva žena koje su ubijene samo jer su žene. osi toga, to djelo zaslužuje veće kazne, rečeno je.
„Da se femicid uvrsti kao posebno krivično djelo, da se radi na podizanju svijesti, da se institucije više uključe, da se više poštuje zakon o zaštiti od nasilja u porodici”- poručila je Huremović.
Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. ubijeno je više od šezdeset žena. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, a čemu prethodi učestalo zlostavljanje u kući, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilje ili situacije u kojima žene imaju manje moći ili manje resursa od svog partnera. Ubistva žena nazivaju se femicidom jer se temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubojstava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, uobičajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama.
U BiH žene koje su ubijene, uglavnom trpe nasilje u porodici, psihičko i fizičko maltretiranje koje rezultirani na kraju femicidom, a često i suicidom.
„Mi insistiramo na riječi femicid. Nije to ubistvo na ulici od strane nepoznate osobe, nego je femicid je ubistvo kojoj je prethodilo nasilje u porodici, a koje je kulminiralo ubistvom žene. Uvijek kada krenu komentari na društvenim mrežama o ubistvu žene, fokus je na tome kako je počinitelj bio tih čovjek kako je bio dobra osoba, a vrlo malo se bavi sa žrtvom“- rekla je Selma Mustačević iz UG “Amica educa” Tuzla. Ona ističe da se često u javnosti koriste razna opravdanja za ubicu, poput mentalnih problema i slično.
“Zapitajmo se svi zašti uvijek starda žena ili partnerica, a ne komšija, šef , prijatelj, poznanik”- ističe Mustačević.Ona podsjeća da BiH ima mehanizme borbe protiv nasilja, razne komisije za ravnopravnost spolova, zakonsku regulativu.
“Međutim, ti zakoni nisu zaživjeli. U većini slučajeva, žene nisu upoznate sa zaštitnim mjerama koje imaju, koje su dostupne poput udaljavanje počinitelja iz doma, zabrana prilaska i sl. “- naglašava ona.
Problem nasilja nad ženama je posebno istaknut u ruralnim naseljima gdje žene nisu informisane dovoljno o svojim pravima, a često i ekonomski ovisne o partneru.
„Svi misle i kažu nasilje je kad te istuče. Niko ne kaže nasilje je kada galami na tebe, nasilje je kada te mrko pogleda, nasilje je kada ti kaže nije ti dobar ručak. Sve je to nasilje. Ali treba ući u ruralne sredine, tamo gdje su polupismene žene”- ispričala je Ifeta Mejremić,predsjednica Udruženja “Jadar” iz Konjević Polja. Ona se osvrnula i na odnos prema djevojčicama, kasnije ženama.
“U mom Konjević Polju, mene moja duša boli jer taj patrijarhat ne da djevojčicama da se školuju. Povratnici su, nemaju plata, žive od poljoprivrede. Ljudi odluče da sinu platu kartu da ide u školu, ali za kćerke se rijetko odlučuju: onda se ona uda negdje na selo, rađa djecu i šta očekujete? Socijalizacije nema, malo ljudi na selu ima”- ističe ova povratnica i dodaje da pokušava kroz projekat da otvori centar za djecu kako bi se djeca u tim mjestima socijalizovala, educirala kako bi zajedno svi mijenjali društvo na bolje.
(Nataša Tadić)