Foto: Miloš Popović
Veoma zanimljivom 3D mapom o visini i gustini krošnji drveća, Miloš Popović istraživač Instituta za bezbjednost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Leidenu, prikazao je šumno bogatstvo Bosne i Hercegovine, a koja nas još jednom podsjeća kakvu prirodu imamo i da smo je dužni sačuvati.
Mapa pokazuje da je 46 % površine prekriveno drvećem višim od 40 metara, 36 % površine obuhvata niže drveće, 23 % je nisko drveće, a 12 % predstavlja grmlje.
Naime, oko 63% teritorija Bosne i Hercegovine prekriveno je šumom i šumskim zemljištem, od čega je oko 20% šuma u privatnom vlasništvu, a oko 80% u državnom vlasništvu. Obzirom na geografski položaj Bosne i Hercegovine koji određuje njene glavne klimatske tipove i šume se odlikuju raznolikošću tipova i to od priobalnih mediteranskih šuma do planinskih šuma u centralnoj BiH. Na tom prostoru rasprostranjeno je preko stotinu vrsta drveća od čega su glavne vrste jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju, zastupljene su i vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća, odnosno, trešnja, jabuka, kruška.
Na teritoriji BIH je ukupno 12 prašuma koje se odlikuju interesantnim biljnim i životinjskim vrstama, očuvanim šumskim biljnim zajednicama, prelijepim pejzažima, izvorima i čistim vodotocima, ali i životinjama poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, orlova, sokolova, tetrijeba, kosova, jarebica.
Najpoznatija prašuma u Bosni i Hercegovini je Perućica, koja se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska. Perućica je među posljednjim sačuvanim prašumama u Evropi, a njena starost se procjenjuje oko 20.000 godina. U njoj se nalazi više od 170 vrsta drveća i grmlja i preko 1.000 vrsta zeljastog bilja. Veliki je broj stabala starih oko 300 godina, a najviše izmjereno stablo visoko je 57,4 metra. U Perućici se razvio izuzetno raznovrsan i bogat biljni svijet, pa osim bukvi, jeli i smrča, tu se nalaze i subalpske bukve, čiste ili s planinskim javorom, subalpske smrče, šume crnog bora te klekovina krivulјa. Životinjski svijet je raznovrstna sa velikim brojem beskičmenjaka, posebno iz reda leptira, ali i vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 porodica sisara, te mnogobrojnih vrsta ptica.
Još jedna značajna prašuma je Janj kod Šipova koja ima površinu od 295 hektara. U tom dijelu zabranjena je eksploatacija drveta, a od 60-ih godina prošlog vijeka taj predio služi isključivo za proučavanje prirodnih procesa u flori i fauni, bez uticaja čovjeka. Prašumu većinom čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smrče. Strogo je zabranjeno branje i uništavanje biljaka, ubijanje, hvatanje i uznemiravanje životinja i bilo kakav oblik privrednog korištenja.
I svakako tu je i prašuma Lom na planini Klekovači, u sjeverozapadnoj Bosni. Prostire se na površini od 297 hektara. Zapazili su je još davne 1905. Austrougari, ali je sam rezervat osnovan 1956. godine. Danas je to strogi rezervat prirode. Biološku vrijednost čine zajednice bukve i jele sa smrčom – 82% površine, dok ostatak čini zajednica subalpske bukove šume. Prirodni uslovi pogoduju svim vrstama sisara i ptica, s tim što fauna rezervata nije dovoljno istražena. Od značajnijih vrsta izdvajaju se trajno zaštićene vrste – hermelin, vjeverica, ris (povremeno), koka velikog tetrijeba, koka lještarke, jastreb, soko; lovostajem zaštićene vrste – mrki medvjed, srna, zec, pijevac velikog tetrijeba, pijevac lještarke, golub grivnjaš, a nezaštićeni su: puh, vuk, lisica, kuna zlatica i divlja svinja (povremeno).
Osim prašuma koje i zvanično imaju određeni stepen zaštite, tu su i prašumska područja Ravna vala na Bjelašnici, Mačen do kod Kladnja, Trstionica kod Kaknja, Bobija na Grmeču, Crni vrh kod Bosanskog Petrovca, Plješevica kod Bihaća, zatim prašumski rezervat Malovčića dolina kod Sanskog Mosta, Golija i Masna luka u parku Blidinje.
(Balans/ Euinfo.ba)