• tik tok

(VIDEO) Uzgoj aronije, isplati li se ili ne?

Aug 19, 2024

Foto: Balans

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Prema podatcima Savjetodavne službe iz 2013. godine u Hrvatskoj se trenutno nalazi 20 ha površina pod nasadima aronije uzgojene za komercijalne svrhe. Zbog svojih je izuzetnih ljekovitih svojstava trenutno vrlo cjenjena i tražena.

Agroekološki uvjeti uzgoja aronije

Temperatura

Uzgoj je aronije moguć i u područjima u kojima vlada oštra kontinentalna klima, u čemu se očituje njezina velika prilagodljivost. U fazi zimskog mirovanja može podnijeti temperature do -30 °C. Ukoliko krajem jeseni i početkom zime dođe do iznimno niskih temperatura nižih od -23 °C mogu se očekivati oštećenja na biljci. Ipak, radi se o kulturi kojoj pogoduje mnogo svjetla te je preporuka uzgoj na sunčanim terenima.

Voda

Optimalna je količina oborina za uzgoj aronije od 500 – 700 mm godišnje. Nedostatak vlage utjecat će na kvalitetu plodova koji postaju manji i kiselijeg okusa. Ukoliko se uzgaja na području sklonom pojavi suše, obvezna je mjera navodnjavanja.

Tlo

Budući da nema velike zahtjeve prema tlu, moguć je uzgoj na siromašnim, pjeskovitim i vlažnijim tlima. Uzgoj je moguć i na kamenitim područjima s malom količinom tla kao što su područja krša. Ipak, najbolji se rezultati postižu ukoliko se aronija uzgaja na plodnom tlu, blago kiselom (pH 5.5 – 6.0). Pretjerano zbijena i suha tla najbolje je izbjegavati.

Tehnologija uzgoja aronije

Aronija je višegodišnja kultura koja, ukoliko se pravilno uzgaja i vrši njega, može imati životni vijek od 30 godina. Lako se razmnožava nagrtanjem i izdancima (položenicama).

Priprema tla

Prije sadnje potrebno je obaviti meliorativnu gnojidbu pri čemu se koristi stajski gnoj i mineralna gnojiva s povećanim udjelom kalija i fosfora.

Ishrana

Najbolji se rezultati u uzgoju postižu ukoliko se na zemljište unosi 80 – 100 kg dušika, 30 – 60 kg fosfora i 100 – 120 kg kalija.

Sadnja aronije

Aroniju je najbolje saditi u jesen, a preporuka je pri tome koristiti dvogodišnje sadnice. Sadnice bi trebale imati dobro razvijen korijenov sustav te 3 do 5 izdanaka. U komercijalnom uzgoju prevladava uzgojni oblik grma, iako se aronija može uzgajati i u obliku stabla.

Međuredni razmak prilikom sadnje trebao bi iznositi 3,0 do 4,0 m te od 1,5 do 2,0 m u redu. Sadnja se obavlja u jame dubine 20 cm i promjera 30 cm.

Berba i prinos aronije

Prvu je berbu novog nasada moguće očekivati u trećoj godini, kada je prinos 0,3 do 0,5 kg plodova po biljci. Od pete do sedme godine prinos je 8-10 kg ploda po biljci, a od devete do desete godine i dalje može se očekivati 15 kg po biljci. Dozrijevanje plodova aronije odvija se u kolovozu, a berba se može i produžiti budući da se zreli plodovi neće pokvariti i otpasti ukoliko ostanu na biljci.

Uporaba aronije

Aronija pripada kulturama s visokim sadržajem biljnih fenola, zbog čega je izuzetno ljekovita. Osobito se koristi kod tegoba povezanih s visokim krvnim tlakom i utječe na elastičnost krvnih žila. Često se prerađuje u sokove, sirupe, džemove i likere.

Priču o uzgoju aronije u BiH, pogledajte u narednom videu Stanislava Jakice:

(Balans/Agroklub)