Foto: Printscreen
Bosna i Hercegovina se može pohvaliti biodiverzitetom bez premca, sa mnoštvom biljnih i životinjskih vrsta uz bogate vodne resurse. Flora uključuje oko 5.000 potvrđenih taksona, vrsta, podvrsta i nivoa oblika i raznolikosti. Čak 30% ukupne endemske flore Balkana (1.800 vrsta) nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju o biodiverzitetu 2002. godine i brzo usvojila zakone o zaštiti prirode između 2002. i 2003. godine, usklađujući se sa Direktivom o staništima i Direktivom o pticama.
Uprkos ozbilinim nastojanjima da se bosanskohercegovački zakonodavni okvir uskladi sa acquis communautaire u oblasti okoliša, potakne ulaganje u poboljšanju administrativne strukture, zaštićena područja u zemlji ostaju neproporcionalno mala za globalni nivo (17%). Osim toga, od januara 2015. godine sastavljena je samo preliminarna lista Natura 2000 područja.
Zaštićeno područje je geografski prostor koji se zbog svojih prirodnih, bioloških, kulturnih ili historijskih vrijednosti stavlja pod zaštitu države da bi se očuvao i zakonom zaštitio od različitih utjecaja i propadanja. Prema pdoacima CIN-a, u Bosni i Hercegovini je zaštićeno 46 područja − 34 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji BiH dok u Brčko distriktu do sada nije stavljeno pod zaštitu nijedno područje. Među njima je i Hutovo blato, koje je još zaštićeno i međunarodnom Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima. Ista konvencija tretira i Livanjsko polje i močvaru Bardača, ali oni nisu pod domaćom zaštitom.
Za povećanje zaštićenih područja preporučuje se razvijenja i primjena metodologije za kontinuirano praćenje stanja i promjena u zaštićenim područjima i njihovoj okolini. Preporučuje se i upostavaljanje sveobuhvatnog informacionog sistems kao ključnog sredstva za efikasno praćenje i nepristrasnu procjenu stanja prirodnog naslijeđa. Tu je potrebna i razrada strategije za stvaranje novih zaštićenih područja i infrastrukture u ekološki osjetljivim zonama, dajući prioritet očuvanju vizuelnog identiteta i vrijednosti pejzaža. I na kraju, preporučuje se uspostava smislene veze i komunikacije sa lokalnim zajednicama koje trebaju biti integrisane u sve aktivnosti unutar zaštićenih područja.
Kada je u pitanju TK, zaštićen je Pejzaž Konjuh. Područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Bogato je različitim tipovima šuma. Prisutne su rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, ali i ugrožene vrste životinja: mrki medvjed, vidra, riječni rak itd. Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Na ovom području je i prirodno Paučko jezero.
U obuhvatu Zaštićenog pejzaža nalaze se: vrela Studešnica i Krabašnice koja se koriste za vodosnabdijevanje Banovića, vrelo Muške vode, vrela Gluha bukovica i Starička rijeka kaptirana u svrhu vodosnabdijevanja Kladnja i Brateljevića. Pored spomenutih na teritoriji Zaštićenog pejzaža evidentirana su, ali neispitana, mnoga izvorišta. Evidentirani su i spomenici kulture iz raznih perioda koje nadležne službe zaštite uglavnom nisu registrovale.
Kako dio Konjuh planine izgleda, prikazano je u videu:
(Balans/CISP)