Zemljoradnička zadruga ” Gračanka” iz Gračanice je prošle godine izvezla oko 1.300 tona kornišona u Njemačku, Poljsku i Slovačku. Međutim, ponovo su evidentni problemi sa čekanjem robe na granici sa Hrvatskom.
Ova zadruga ima oko 320 proizvođača kornišona te je zasijano oko 230 dunuma ovom kulturom. Iako je manja proizvoidnja ove godine za oko 10 %, očekuju prinosi približni prošlogodišnjim.
” Prinosi su smanjeni prvenstveno zbog cijene poljoprivrednih proizvoda pa tako i krastvac kornišon nije pratila cijena povećanja repromaterijala. Ukupni paketi repromaterijala su povećani za nekih 30-40 % , a cijena kornišona je porasla za 5 pfeninga po kilogramu”- priča Refik Ahmuljić iz Zadruge ” Gračanka”. Ahmuljić dodaje da su proizvođači negodovali tom cijenom ali je uglavnom zadržan veći broj njih te je otkup krastavca počeo prije 15 dana . Ovih dana je krenuo izvoz ovog povrća za Njemačku te će ove sedmice tri kamiona ići preko granice. No, kao i svake godine, ova grana privrede ima problema sa izvozom, tačnije sa fitosanitarnom kontrolom u Hrvatskoj zbog njihovog radnog vremena.
” Ne znam šta će biti. Ništa se još nije riješilo niti se produžilo radno vrijeme. Ponovo ćemo imati iste probleme, čekanje na granicama dok naša roba karstavac propada. Sedmog jula je organizovan sastanak u vanjsko trgovinskoj komori u Sarajevu pa ćemo pokušati riješiti taj problem i da nam se udovolji da imamo duže radno vrijeme i radnu subotu na granici, a kako krastavac ne bi zastajao u hladnjačama po četriri dana i gubio kvalitet i vrijednost. Svi gubimo, loš je kvalitet krastavca koje dolazi na inostrano tržište, dosta kalira veliki su troškovi i sve ostalo”- ističe Ahmuljić i naglašava da kooperanti ove zadruge dolaze iz cijele BiH te da se nada da će riješiti problem izvoza što prije.
Inače, cijena prve klase kornišona je ove godine 1, 55 , druge klase 0, 75 i treće 0,15 KM. Jedan od najvećih kooperanata Gračanke je Udruženje poljoprivrednih proizvođača ”Kornišon” iz Svojata kod Živinica koje ima 105 članova iz pet lokalnih zajednica Tuzlanskog kantona, a najviše ih je upravo sa područja Živinica. Dobar urod i plodna godina je ono što veseli proizvođače, a nadaju se i dobroj zaradi.
Nataša Tadić