Foto: Printscreen
Ravna planina i Tajan čine osnovu spomenika prirode Tajan, nedaleko od Zavidovića. Tajan ne spada u naše najveće planine. Njegova nadmorska visina dostiže do 1279 m, ali je nestvarne ljepote. I sama njegova pozicija daje mu posebnu vrijednost jer se nalazi u neposrednom okruženju više srednjobosanskih gradova: Zenice, Zavidovića, Kaknja, Žepča i Vareša. Isto tako možemo reći i da je planina okružena rijekama Bosnom, Krivajom i Zgošćom, dok iz samog Tajana izvire Gostovićka rijeka i ulijeva se u Bosnu. Tu je još potok Duboka Tajašnica i tok Suhodol. Pored pobrojanih rijeka veliki je broj manjih potoka i izvora što ovoj planini daju posebnu vrijednost.
Priroda planine Tajan je jedinstvena jer je sama planina sastavljena od trijaskih, jurskih i krednih vapnenaca koji su odgovorni za brojne kraške fenomene, posebice pećine u kanjonu Suhe. Tu su još i druge geološke formacije, posebno peridotitsko-serpentinska, u području koje se naslanja na Gostovićku rijeku. Tako šume ove planine imaju svoju specifičnost, a posebice se ističu guste šume bukve i četinjača, napose običnog i crnog bora s tipično serpetinsko-peridotitiskom vegetacijom na sjevernim padinama Tajana. Na planini nalazimo i druge vegetacijske tipove koji su karakterizirani različitim geološko-pedološkim kombinacijama i orografskim prilikama. Ovdje se prije svega treba osvrnuti i na različite tipove šuma bukve i jele sa smrekom, zatim čiste šume bukve, kao i poznate šume hrasta kitnjaka i graba koje su kroz povijest jako devastirane. U manjoj mjeri su zastupljene u šumama još javori i jaseni veoma velikih dimenzija, a duž vodotokova su crne i sive johe. U svim tipovima šuma, na vlažnim i zaklonjenim mjestima se može naći i pokaja preostala tisa, kao manje stabalce ili grma, i predstavlja pravu rijetkost u našim šumama.
Bogatstvo pećina i kanjona
Kako je područje bogato vodotocima, ono obiluje i orografskim fenomenima vezanim za vodu. Tako u zoni planine Tajan nalazimo i veoma interesantne kanjone. Posebno se ističe kanjon Duboke Tajašnice, kao jedan od najljepših u sjevernom dijelu Bosne. Dubina ovog kanjona je 350 m, a voda se niz brojne skakavce (vodopade) kroz uski kanjon strmo spušta do Gostovićke rijeke. Naročito je ovaj vodotok interesantan prilikom obilnih oborina. Kanjon ne može prihvatiti svu vodu te se formira jak bujični tok koji podsjeća na najbrže i divlje rijeke. Kanjon je na pojedinim mjestima širok do 3 metra, s tim da je nekada bio uži, ali je proširen da bi se mogla eksploatirati šuma.
Kanjon Suhe je za razliku od Tajašnice, prepun pećina, a na cijelom prostoru Tajana su do sada registrirana 84 speleološka objekta. U kanjonu se pored pećina nalaze i prirodni kameni mostovi kao jedan specifični kraški fenomen. Također, svojstvenost ovog kanjona je da Suha ponire i teče podzemnim tokom, da bi se na kraju pojavila kao izron Suha. Inače, pećine u kanjonu su veoma vrijedna speleološka i arheološka nalazišta te su u njima registrirani fosilni ostaci pećinske hijene i crvenog jelena.
Na sjeveroistočnim padinama je smještena pećina poznata kao jama Atom, s izrazito bogatim pećinskim nakitom, brojnim stalagmitima i stalaktitima. Jama je duboka 170 m i duga oko 1 km, odnosno najdulja je u ovom području.
Dom medvjeda i vuka
Kada je riječ o flori Tajana treba naglasiti da ova planina nije bogata endemskim vrstama, ali se susreću dva endema, i to bosanski ljiljan, te Gregersenova mlječika koja raste na rubnim dijelovima Tajana. Pored pobrojanog, u flori Tajana susrećemo još čitav niz serpentinofitskih biljaka značajnih za ofiolitsku zonu Bosne i Hercegovine koja se na ovu planinu naslanja jednim dijelom, a to su Serpentinska slezenica, Bosanska mišjakinjica, Ljuskasta pljevika, Halačija, Vizijanijeva petoprsta, Bonaparteov sunčac.
Guste i kvalitetne šume su dom naših najvećih zvijeri, kao što su mrki medvjed i vuk. Tu još nalazimo i divlje svinje i srne, a ranije su se uzgajali i mufloni, u zatvorenom dijelu lovišta. Brojne su i ostale vrste zvijeri kao što je lisica i divlja mačka, a još krajem osamdesetih godina u ovom području je registriran i ris da bi kasnije ponovo nestao iz ovog područja. Od sitne divljači najznačajniji je zec, a tu su i druge manje značajne životinje kao kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, puhovi, miševi, voluharice, i dr. Od ptica, možemo spomenuti tetrijeba, lještarku, kao i sve grabljivice koje susrećemo u Bosni i Hercegovini. Također, u pećinama koje su idealne za zimsko preživljavanje, mogu se vidjeti brojne populacije šišmiša koji su veoma ugroženi širom Europe, a u zadnje vrijeme i kod nas.
Kako je veći dio Tajana s toplim tipom šuma, na njemu se mogu naći i brojni gmizavci, prije svega zmije, među kojima prednjače poskoci, riđovke i šarke, a ima dosta i neotrovnih zmija smukova i bjelouški duž potoka. Od drugih gmizavaca interesantni su zelembać, živorodni gušter i sljepić, kao i daždevnjak ili vatrenjaci (salamandri). Kako Tajan raspolaže brojnim potocima, u njima nalazimo brojne vodozemce, žabe kreketuše, šumske i žabe krastače. Vjerojatno da se uz Gostovićku rijeku i potoke koji se u nju ulijevaju mogu naći vidre i riječni rakovi, dok je autohtona potočna pastrmka stalni stanovnik ovih vodotokova.
(Dalibor Balian/Svjetloriječi.ba)