Foto: Media centar Odbrana
Obilježavanje Međunarodno praznika rada drastično se promijenilo u posljednih 100 godina. Naime, nekad je to bio praznik kojim se odavala počast borbi za radnička prava, dok je to danas građanima slobodan dan, roštiljanje i druženje.
Nakon Drugog svjetskog rata, obilježavanje Prvog maja u Jugoslaviji dobilo je drugačiji karakter. Umjesto radničkih protesta u organizaciji sindikata i ljevičarskih organizacija, Prvi maj postao je državni praznik kojim su se slavila radnička prava. U čast Prvom maju organizirane su veličanstvene parade, u kojima je povremeno sudjelovala i vojska.
Začeci prvomajske proslave kakvu poznajemo danas, datiraju iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Tada se ustalio i institut prvomajskog uranka: večer prije palila bi se logorska vatra oko koje su se građani počeli okupljati od ranih jutarnjih sati. Fokus s parada na roštiljanje u prirodi sasvim je prebačen 70-ih godina prošlog stoljeća. Postalo je tada popularno na livadu gdje se okreće janje ili peku ćevapi dovesti i automobil, otvoriti sva vrata i raspaliti muziku.
Spajanje praznika s vikendima često je radnicima omogućavalo da im se prvomajska proslava pretvori u pravi mali godišnji odmor. Razvila se tako i tradicija sindikalnih prvomajskih putovanja, ali i obiteljskih shopping izleta, gdje je kao najpopularnija destinacija slovio Trst. Svi ti običaji naprasno su nestali u ratnim devedesetim godinama, kada nikome nije bilo do slavlja. Prvomajske proslave opet su se vratile u modu krajem devedesetih, ali očuvani su uglavnom hedonistički običaji ustaljeni u Jugoslaviji dok je radnička borba, dobrim dijelom i zbog jalovih sindikata, pala u drugi plan.
Kako je proslava prvog maja izgledala 1947.godine u Jugoslaviji, pogledajte :
(Balans/ Index.hr)