Foto: Printscreen
Stanovništvo šireg područja Sapne i Teočaka vodi bitku protiv divljih zvjeri koje su sve češće na imanjima domaćina. Mrki medvjed, šakal, divlje svinje samo su neke od životinja koje mještani sapanjskih i teočanskih sela viđaju i bilježe svojim nadzornim kamerama.
Posljednjih noći na području sapanjskog naselja Vitinica šakal je postao redovni posjetilac rubnih djelova naselja.
„Dolaze iza ponoći. Prije nekoliko noći na asfalt su izašla tri. Komšije idu svake večeri rastjeruju šakale od svojih štala. Ljudi brinu, imaju sitnu i krupnu stoku, a kako smo se mogli uvjeriti šakali se ne boje naših pasa. Na njihov lavež ne reaguju,“ kaže nam jedna od mještanki Vitinice.
Jedan mještanin je, pomoću kamere i video nadzora, zabilježio životinje kako se šetaju noću.
Prema riječima Senada Selimbašića predsjednika Savjeta za lovstvo u Savezu lovačkih društava Tuzlanskog kantona, šakal je u Bosnu i Hercegovinu došao sa prostora Srbije i Hrvatske. Nastanjuje se tamo gdje nema vukova.
„Pogoduje mu područje koje je obraslo grmljem i šikarama gdje boravi tokom dana. Izlaze noću i kreću se u čoporima, vrlo oprezno. Šakali osvajaju polahko Majevicu, nakon Sapne raširiće se dalje prema unutrašnjosti zemlje do područja gdje će ih dočekati veliki čopor vukova. Vrlo su dobri lovci, hrane se mesom. Rijetko se dešava da napadaju ljude,“ tvrdi Selimbašić.
Šakal nije jedina divljač koja je na ovim prostorima zavladala. Na rubu teočanskih i sapanjskih naselja stanovništvo uočava i mrkog medvjeda. Jedan od njih nastanio se na šaračkim brdima u blizini Goduša.
„Medvjedu nije ugodno u blizini ljudi, ali u našim šumama su svakodnevno uzbunjivači koji su ih istjerali iz prirodnog staništa. Četverotočkaši uznemiravaju divljač na našim prostorima,“ kaže za Balans Senad Selimbašić.
Jasna strategija za rješavanje novonastalih problema građana rubnih opština Tuzlanskog kantona u borbi sa divljači koja se spustila do rubova šuma, ne postoji. Ministar šumarstva, privrede i vodoprivrede Fedahija Ahmetović za Balans je kazao kako lovačka društva na nivou opština gazduju, upravljaju i vrše redukciju štetočina kao i nadoknadu štete.
Za razliku od Hrvatske gdje se odstrel šakala subvencionira 40 eura po jedinki, na našim područjima lovci izbjegavaju ovu vrstu odstrela zbog težine lova ove vrste divljači i vremenskog perioda kada se taj lov obavlja.
Do definiranja ciljeva i načina rješavanja problema sa naseljenom divljači u Tuzlanskom kantonu, ženka šakala godišnje odgoji 6-10 mladunčadi, što pogoduje njihovom brzom razmnožavanju i širenju ka unutrašnjosti zemlje.
(Anisa Mahmutović)