Foto: Balans
Bosanski ban Tvrtko I Kotromanić krunisan je za kralja Bosne na Mitrovdan 26. oktobra 1377. Od tada je Bosna postala kraljevinom. Prvi put očuvana titula u spomenu novog kralja je u svečanoj povelji napisanoj 10. aprila 1378. u Žrnovnici na dubrovačkom području, a potvrđenoj 17. juna iste godine u Trstivnici i ona glasi: Kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam.
Dugo vremena se smatralo da se Tvrtko krunisao u manastiru Mileševa u Polimlju te da ga je krunisao tamošnji mileševski mitropolit. Utvrđeno je da Mileševa u vrijeme Tvrtkovog krunisanja nije bila mitropolija. Također je utvrđeno da Tvrtka nije krunisao ni obližnji dabarski mitropolit, već da se radi o crkvi u Milima (današnji Arnautovići) na području Visokog. Izvorna postavka za tu argumentaciju izvodi se na osnovu djela Mavra Orbina “Kraljevstvo Slavena”. U potrazi za rješenjem ko je mogao kruniti bosanskog vladara, s obzirom na činjenicu da je Bosanska biskupija tada postojala u Đakovu u Ugarskoj, najnovija pretpostavka je da je kralja krunio Djed Crkve bosanske.
Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338 – oko 10. marta 1391) bio je bosanski ban od 1353. do 1377, a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. Tvrtko I se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne, koji je za sobom ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio. Njegovim političkim dostignućima doprinijela je feudalna anarhija u Srbiji i Hrvatskoj, dok Osmanlije još uvijek nisu ozbiljno ugrozile. Bosanska privreda je bila na vrhuncu, pojavila su se nova naselja i trgovački centri i poboljšao se životni standard njegovih podanika. U toku njegove vladavine Bosna je doživjela najveći politički, vojni, teritorijalni i privredni uspon i razvitak feudalnog društva.
Tvrtko je polagao pravo na državu Nemanjića, pa se na njegovom vladarskom pečatu, koji je sačuvan na povelji kralja Dabiše, sa jedne strane prijestola nalazi štit sa dvoglavim orlom, grb Nemanjića, a sa druge strane štit podijeljen kosom gredom sa po tri ljiljana na svakom polju, grb Kotromanića. Bila je ovo prva upotreba dvoglavog orla kao grba srpske države, po pravilima zapadne heraldike, koja u srednjovjekovnu Bosnu rano prodire pod uticajem Ugarske. Grb Nemanjića i grb Kotromanića predstavljali su sugubi vijenac ili dvostruku krunu kojom je Tvrtko krunisan 1377. godine. Heraldički dvoglavi orao nalazio se kao ukras i u Bobovcu, grobnici bosanskih kraljeva.
(Balans/ Wikipedia)