Foto: Printscreen
Planinu Visočicu okružuju Bjelašnica, Treskavica i Lelija, ali bolje je reći da je okružuju tri rijeke: Rakitnica, Ljuta i Neretva. Rijeke dijele Visočicu od drugih planina visokim i strmim kanjonima koji su na brojnim mjestima neprohodni. Sama Visočica više podsjeća na planinsku visoravan iz koje strše brojni vrhovi, koji predstavljaju pravi izazov za brojne planinare koji je pohode tijekom ljeta, ali i zimi kada to dozvole snjegovi. Kao i većina bosanskih planina, Visočica pripada dinarskom planinskom sustavu, a grade je jedri vapnenci, a u južnom dijelu koji se strmo spušta ka Neretvi, dolomiti. Vrhovi joj ne prelaze 2000 metara, a najveći je Džamija s 1967 m, Vito s 1960 m, Subar s 1820 m, Veliko brdo s 1884 m te Veliki Ljeljen s 1963 m i Mali Ljeljen s 1860 m na grebenu Ljeljen, koji planinu dijeli na sjevernu i južnu Visočicu.
Sjeverni dio predstavljaju brojni pašnjaci na nadmorskoj visini između 1300 i 1400 m, koji ljeti oživi s brojnim stadima ovaca koje zaposjednu katune. Južni dio je pokriven šumom koja se mjestimično spušta do rijeke Neretve. Također, sjeverni i južni dio se razlikuju u klimatskom pogledu. Sjeverni dio ima visoko planinsku oštru klimu, s dugim i snježnim zimama, kada sela koja se nalaze na 1150 – 1300 m nadmorske visine zbog obilnog snijega ostaju odsječena od svijeta. Za razliku od sjevernog dijela, južni dio ima blagu submediteransku klimu iako se sela nalaze od 950 do 1150 m nadmorske visine, te uz obilje vode uspijevaju sve voćarske i povrtlarske kulture. Zbog toga se područje oko Glavatičeva još naziva i Župa.
Kako je planina kraška, tu su i brojni kraški fenomeni, brojne vrtače, špilje, pećine, strugovi, kojih je najviše na Ljeljenskom grebenu, ali i u kanjonima Rakitnice i Ljute. Sami kanjoni predstavljaju specifične geološke tvorevine, u koje su se usjekle te dvije planinske rijeke nesvakidašnje ljepote. Među brojnim kamenim liticama Visočice nalazimo Veliko jezero na 1660 m ili Klečica baru. To je jedna od prirodnih akumulacija vode. Ipak, na planini ima veći broj bara koje su privremenog karaktera jer već tijekom ljeta presuše, a pune se jesenjim kišama i proljetnim topljenjem snijega. U tim privremenim lokvama tijekom početka ljeta u čistoj vodi možemo primijetiti pored žaba i veoma rijetke tritone.
Pogledajte naredni video i ljepote Visočice:
(Balans/Svjetlo riječi)