Foto: Balans
Broj oboljelih životinja od bruceloze na području Tuzlanskog kantona ove godine je na istom nivou kao i prošle te je potreban oprez građana koji planiraju kupovati kurbane, saopštio je veterinarski zavod TK.
Kako je rečeno, građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke životinja namijenjenih za klanje kurbana, njihovu prateću zdravstvenu dokumentaciju, obzirom na povećan broj životinja (ovaca, krava) oboljelih od bruceloze u 2023. godini, te činjenicu da rezultati analiza u prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je broj oboljelih domaćih životinja na nivou prethodne godine.
“Obolijevanje ljudi od bruceloze je direktno povezano sa obolijevanjem životinja. Bolest se veoma rijetko prenosi sa čovjeka na čovjeka. To se događa korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili nedovoljno termički obrađenog mesa. Također, moguće je obolijevanje direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom koji potječu od inficiranih životinja preko otvora na koži i konjuktiva. Ovo je bitno zbog mogućeg obolijevanja osoba koje se bave klanjem ili obradom mesa stoke, obzirom da broj oboljelih ljudi iz godine u godinu raste”-upozoravaju iz Zavoda.
Za životinje namjenjene klanju obavezno je potrebno izvršiti pretragu krvi na brucelozu, isključivo laboratorijskim ispitivanjima koje obavlja Zavod sa akreditiranim metodama u skladu sa zahtjevima Svjetske organizacije za zdravlje životinja. Za obavljanje pregleda je potrebno angažovati ovlaštenog veterinara, koji će uzeti uzorak krvi i dostaviti ga u laboratorije na analizu.
“Obzirom da Kurban-bajram nastupa u ljetnim mjesecima, potrebno je uložiti dodatne napore, izvršiti organizaciju na vrijeme, kako bi proces klanja i podjele kurbanskog mesa protekao što brže, kako bi se spriječilo kvarenje kurbanskog mesa. Na okolnosti visokih vanjskih temperatura pozivamo da se osiguraju odgovarajući uslovi u pogledu higijenske manipulacije životinjama i mesom nakon klanja, kao i osiguranja odgovarajuće temperature, hlađenja tokom čuvanja i prijevoza kurbanskog mesa. Posebno skrećemo pažnju da se izbjegne odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš i sl, već da se isti propisno zakopaju na imanju porijekla uz obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu zemljišta, dimenizijama mjesta za zakopavanje, sprečavanja pristupa štetočinama, pticama, psima i drugim životinjama. Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu”- poručuju iz Zavoda te upozoravaju građane da životinju koja nije označena, nije zdrava, životinju koja je tretirana zabranjenim supstancama ili liječena veterinarskim lijekovima, a nije istekao period karence, nije dozvoljeno zaklati, bez obzira na mjesto i svrhu njenog klanja.
(Balans/Zavod)