Foto: Balans
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je saopćilo da je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode čime su stvorene pretpostavke da ovo zakonsko rješenje stupi na snagu.
Poboljšanja koja proizilaze iz Zakona će pomoći da se proglase nova zaštićena područja, rečeno je.
“Mi u Federaciji BiH imamo svega oko četiri posto zaštićenih područja što je značajno ispod 17 posto koliko smo bili u obavezi zaštiti do 2020. godine, te skoro nedostižno u odnosu na 30 posto koliko smo se prošle godine obavezali da ćemo zaštititi do 2030. Ovo će biti ostvarljivo jer su novim rješenjima date mogućnosti lokalnim zajednicama, općinskim i gradskim vijećima, da mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva. Mi smo uvažili inicijative resornih kantonalnih ministarstava za zaštitu okoliša iz Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, kao i predstavnika nevladinog sektora koji su ukazali da bi se pojednostavljenjem administrativne procedure naša prirodna bogatstva mogla štititi na adekvatniji i efikasaniji način”- rekla je Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da je ovim izmjenama i dopunama izvršeno usklađivanje sa nekoliko odredaba Uredbe (EU) Evropskog parlamenta i Evropskog Vijeća o sprečavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Dodaju da je Zakon o zaštiti prirode usklađen 77 posto s Direktivom o staništima, te 71 posto s Direktivom o pticama, a potpuna usklađenost zakona će se ostvariti donošenjem podzakonskih akata.
Predlagač zakonskog rješenja ističe da se izmjenama i dopunama, također, olakšava provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala, te uvodi nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu sa Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom, a da se u okviru Plana upravljanja kod zaštićenih područja u obzir uzme i aspekt klimatskih promjena i njihov uticaj na biodiverzitet u zaštićenom području. Naglašavaju da bitnim i da se izmjenama i dopunama bolje precizira rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima, povećavaju kaznene odredbe i bolje definira nadležnost inspekcija, te uvodi obaveza okolišnih mjera u koncesionim ugovorima u područjima pod zaštitom.
“Definisali smo i novi pojam „sedra“ kao i njenu zaštitu, budući da su i u svim zemljama okruženja sedra i njene sedrene barijere prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima, te ih je potrebno zaštititi i obnoviti, što će biti omogućeno ovim izmjenama. Također, svjesni da nepostojanje federalnog zavoda za zaštitu prirode, predstavlja sistemsku praznina u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša u Federaciji BiH, Fond za zaštitu okoliša FBiH do formiranja zavoda za zaštitu prirode Federacije BiH će biti zadužen za formiranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovim izmjenama i dopunama Zakona. Osim toga, u cilju efikasnosti rada inspekcijskih službi, izmijenjene su odredbe zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode. Usklađene su odredbe zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima FBiH u slučajevima nepoštivanja mjera propisanih zakonom”-kazala je ministrica Pozder.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u identičnom tekstu 23. oktobra 2024. godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, iako je područje ogormno, do sada je zaštićen samo Konjuh.
(Balans/Federalna vlada)