Foto: Balans
Od obične prehlade i bolova u leđima do praćenja visokorizične trudnoće i njege članova porodice, razlozi za bolovanje u Tuzlanskom kantonu su različiti. Od početka ove godine evidentirano je 153.250 bolovanja, dok su prošlogodišnje naknade iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK premašile 28,7 miliona KM, pišu Vijesti.ba.
Dok poslodavci traže strožije kontrole i kraći period u kojem sami snose troškove odsustva radnika, otvara se pitanje kako spriječiti zloupotrebe, a istovremeno zaštititi one kojima je bolovanje zaista potrebno.
Bolovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavljaju značajan finansijski teret za privredu, a podaci za Tuzlanski kanton pokazuju razmjere ovog problema. Od početka godine do danas u ovom kantonu evidentirano je 153.250 bolovanja, dok je tokom prošle godine evidentirano više od milion dana odsustva s posla zbog bolovanja.
Za naknade za bolovanje u Tuzlanskom kantonu prošle godine iz Zavoda zdravstvenog osiguranja isplaćeno je više od 28,7 miliona KM.
Među najčešćim razlozima za otvaranje bolovanja nalaze se bolovi u leđima, respiratorne infekcije, bolesti intervertebralnih diskova, ali i odsustva povezana s njegom članova porodice i pratnjom bolesnika.
Prema podacima ZZO TK za Tuzlanski kanton, najviše bolovanja evidentirano je pod dijagnozom M54, koja obuhvata bolove u leđima, odnosno dorzalgiju. Po ovom osnovu otvoreno je 12.756 bolovanja.
Na drugom mjestu je šifra Z51, koja se odnosi na ostalu medicinsku skrb, s 8.498 bolovanja, dok je pod šifrom Z63.6, koja označava potrebu za kućnom njegom uzdržavanog člana porodice, evidentirano 6.075 slučajeva.
Među deset najčešćih dijagnoza su i akutna upala nosnog dijela ždrijela, poznata kao obična prehlada, s 4.562 bolovanja, te akutna upala ždrijela s 4.156 slučajeva.
Visokorizična trudnoća, bolesti intervertebralnih diskova, gastroenteritis, povišen krvni pritisak i pratnja bolesnika također se nalaze među razlozima za odsustvo s posla.
Poslodavci traže strožije kontrole
Pitanje bolovanja u Federaciji BiH već duže vrijeme izaziva rasprave između poslodavaca i sindikata. Poslodavci upozoravaju na finansijske posljedice odsustva radnika, posebno u djelatnostima u kojima je za održavanje proizvodnje i pružanje usluga neophodno prisustvo zaposlenih.
Prema važećim propisima, poslodavac u pravilu snosi troškove naknade plaće za prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad, dok se nakon toga primjenjuju pravila o naknadi na teret nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja, uz zakonske uslove i izuzetke.
Zbog toga poslodavci traže izmjene propisa kojima bi se period njihovog finansijskog opterećenja skratio sa 42 na 15 dana. Također zagovaraju strožije kontrole opravdanosti bolovanja i odgovornosti zdravstvenih radnika koji ih odobravaju.
S druge strane, sindikati upozoravaju da se problem ne može posmatrati isključivo kroz troškove poslovanja. Ističu da su bolovanja često posljedica stvarnih zdravstvenih problema, loših uslova rada, fizičkog napora i preopterećenosti zaposlenih.
Bolovanja koštaju desetine miliona maraka
Za preciznu procjenu ukupnog finansijskog tereta korištenja bolovanja potrebno je razlikovati naknade koje isplaćuju poslodavci od izdataka zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i uzeti u obzir period na koji se podaci odnose.
Poseban problem predstavljaju obrtnici i vlasnici malih poslovnih subjekata koji zbog vlastite bolesti često ne mogu obavljati posao, a istovremeno moraju podmirivati troškove poslovanja. U takvim okolnostima i duže odsustvo može ugroziti opstanak biznisa.
Podaci iz Tuzlanskog kantona pokazuju da bolovanja nisu samo pitanje zdravstvenog sistema nego i važna ekonomska tema. Uz finansijske posljedice, pred nadležnim institucijama ostaje zadatak da osiguraju opravdanost bolovanja, spriječe zloupotrebe i istovremeno zaštite radnike kojima je odsustvo s posla neophodno zbog zdravstvenih razloga.
(Balans/Vijesti.ba)