Foto: Printscreen Yotube
Od tri poddionice planirane s ciljem rasterećenja saobraćaja u najmnogoljudnijem kantonu Federacije Bosne i Hercegovine – Tuzlanskom, trenutno se gradi jedna, srednja, u dužini od šest kilometara. Za preostale dvije poddionice JP Ceste Federacije BiH, Kanton i općine najavljuju rješenja, ali bez konkretnih garancija kada bi njihova realizacija mogla početi.
Tuzlanska regija jedna je od industrijski najrazvijenijih i najmnogoljudnijih u Bosni i Hercegovini, ali uprkos tome još uvijek nema modernu putnu povezanost s ostatkom države.
„Plaćamo putarine, izvršavamo svoje obaveze, sve što nam je nametnula Bosna i Hercegovina i Evropska unija mi izmirujemo prema zakonu. Najčišća grana privrede je transport, a trenutno je najugroženiji u Bosni i Hercegovini“, ističe Zijad Šarić, predsjednik Upravnog odbora Konzorcija Logistika BiH.
U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzlanskog kantona upozoravaju da loša saobraćajna infrastruktura direktno utiče na poslovanje privrede, ali i na zainteresiranost potencijalnih investitora.
„To bi se znatno olakšalo, smanjili bi se troškovi poslovanja jer je to zaista jedan od gorućih problema. S druge strane, ta nerazvijena saobraćajna infrastruktura odbija i neke nove investitore, posebno one koji su navikli na savremene saobraćajne mreže širom Evropske unije“, rekla je Edina Kurtić, rukovoditeljica Sektora privrede u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzlanskog kantona.
Obilaznica oko Živinica, odnosno trasa Šićki Brod – Đurđevik, trebala bi biti jedan od važnih dijelova buduće brze ceste između Tuzle i Sarajeva. Dok su rokovi za izgradnju kompletne brze ceste za sada nepoznati, prva od tri faze obilaznice trebala bi biti završena do proljeća 2028. godine.
Trenutno se gradi srednja poddionica, u dužini od šest kilometara, dok realizaciju usporavaju problemi vezani za eksproprijaciju zemljišta, imovinskopravne odnose i državnu imovinu.
Iz JP Ceste Federacije BiH navode da će rok završetka radova, u odnosu na planirani, zavisiti od objektivnih faktora na koje ovo javno preduzeće ne može utjecati.
„Rok za završetak radova, u odnosu na planirani rok, zavisit će od objektivnih faktora na koje JP Ceste FBiH ne može utjecati, a to su prvenstveno vlasnički i pravni odnosi, odsustvo jedinstvenog zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine te lokacija postojećih komunalnih instalacija“, navode iz JP Cesta FBiH.
U Gradu Živinice ističu da su u okviru svojih nadležnosti završili veliki dio posla kada je riječ o rješavanju imovinskopravnih odnosa.
„Uradili smo sve što smo mogli, završili smo više od 400 eksproprijacija od fizičkih lica kada je u pitanju rješavanje imovinskopravnih odnosa. Apsurd je da je najveći problem u imovinskopravnim rješavanjima kada se naiđe na parcelu koja je u državnom vlasništvu“, naglasio je gradonačelnik Živinica Began Muhić.
Preostale dvije poddionice nalaze se u različitim fazama pripreme. Za dionicu od Živinica prema Đurđeviku za sada je izrađen preliminarni nacrt.
Kada je riječ o dionici koja je planirana kroz područje Grada Tuzle, odnosno pododjeljku Šićki Brod – Morančani, iz JP Ceste FBiH navode da je za parcelu 1 dobijeno urbanističko odobrenje i podnesen prijedlog za eksproprijaciju.
„Podjela parcela je u toku, a Grad Tuzla je u pripremi za početak postupka eksproprijacije. Ovaj pododjeljak provodit će se fazno, u skladu s dinamikom eksproprijacije i osiguravanjem potrebnih finansijskih sredstava“, pojasnili su iz JP Ceste FBiH.
Za izgradnju dionice već je osigurano 58,5 miliona KM, a na nivou Tuzlanskog kantona bilo je potrebno izmijeniti i dopuniti odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ceste Šićki Brod – Đurđevik.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona Almir Žilić smatra da je nakon dugog zastoja napravljen iskorak, ali poziva više nivoe vlasti da nastave s rješavanjem problema.
„Ova mrtva tačka s koje se krenulo, mislim da će se jako brzo sada nastaviti. Što je do Tuzlanskog kantona i ove vlade i do ove skupštine, mi smo zadovoljili, mi smo uradili. Apelujem na više nivoe vlasti da se nađe nova volja i nova energija da se to riješi. Tuzlanski kanton ne smije više biti zatvoren“, poručio je Žilić.
Koliko je izgradnja savremene saobraćajnice potrebna Tuzlanskom kantonu najbolje pokazuje podatak da postojećom magistralnom cestom M18, na pravcu Tuzla – Sarajevo, dnevno u prosjeku prođe oko 16.000 vozila.
Izgradnja obilaznice i buduće brze ceste trebala bi značajno rasteretiti postojeću saobraćajnicu, skratiti vrijeme putovanja i olakšati transport ljudi i roba. Za privredu Tuzlanskog kantona to bi značilo i smanjenje troškova poslovanja, dok bi bolja povezanost mogla otvoriti prostor za nove investicije.
Problem, međutim, ostaje isti – dok se na jednoj poddionici radi, za druge dvije još nema jasnog roka kada će radovi zaista početi.
(Balans/Federalna.ba)