Foto: Balans
Na regionalnom simpozijumu “Elektroprivrede Crne Gore”, koji je održan u Budvi, zvanično je predloženo Evropskoj komisiji da produži prelazni period za primjenu CBAM-a do 1. januara 2027. godine.
Podsjećamo, CBAM je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika čija bi taksa trebalo da počne sa primjenom 1. januara 2026. godine, te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.
Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je na ovom simpozijumu da je na državi da hitno donese zakone o regulisanju emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini, kako privreda, a posljedično i stanovništvo, ne bi imali još veće troškove i probleme.
“Izvoznici iz Bosne i Hercegovine od 1. januara 2026. godine moraju plaćati CBAM taksu za svaki evro proizvoda koji se iz BiH izvoze u zemlje EU. Zajedničkim djelovanjem prema Energetskoj zajednici i Evropskoj komisiji zemlje grupe WB6, odnosno šest zemalja regiona zapadni Balkan, mogu omogućiti bolje uslove za održivu tranziciju i postizanje obavezujućih ciljeva”, naglasio je Buljubašić.
Tako je zbog toga Evropska mreža operatora prenosnih sistema električne energije (ENTSO-E) predložila Evropskoj komisiji da produži prelazni period za primjenu CBAM do 1. januara 2027. godine.
Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, kazao je ranije u intervjuu za “Nezavisne novine” da će se CBAM primijeniti na Bosnu i Hercegovinu od 1. januara 2026. godine, s tim da se njegova primjena može odgoditi do 2030. godine ako BiH preduzme određene mjere.
Ranije je i na sastanku Energetske zajednice u Beču, koji je održan 12. decembra prošle godine, Bosna i Hercegovina tražila da se preko ove organizacije traži od Evropske komisije odgađanje ove primjene.
Uvođenje ove takse pogodilo bi firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova koje izvoze robu u EU.
Kada je u pitanju BiH, najveći problem je izvoz električne energije, te bi dodatni nameti na izvoz učinili domaću struju preskupom za evropsko tržište, odnosno nekonkurentnom, te bi to povećalo cijenu struje za domaće stanovništvo.
Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević rekao je ranije za “Nezavisne novine” da BiH nije spremna za uvođenje ove takse.
“Ona bi drastično uticala na povećanje cijena električne energije. Koliko će to biti uspješno, odnosno da li će se uvažiti ovaj zahtjev, teško je reći. Jedna veoma bitna stvar je ta da mi ništa ne radimo i da se uopće ne pripremamo za to, a takse će sigurno doći jednog dana, sad da li 1. januara 2026. godine ili nekog drugog datuma”, kazao je Bečarević.
Na pitanje da li BiH može ispuniti uslove za izvoz električne energije u EU, a da ne plaća ove takse ukoliko se CBAM bude primjenjivao od 2030. godine, Bečarević odgovara da je to nemoguće.
“Mi smo još bazirani na termoelektrane na ugalj, posebno ‘Elektroprivreda BiH’, gdje se sada već 80 odsto struje proizvodi iz uglja, a 20 odsto ili čak manje iz hidroenergije. Teško je očekivati da obnovljivi izvori energije zamjene ugalj u tako kratkom periodu, jer 2030. godina nije daleko, to je veoma blizu. Takse će doći kad-tad i one će biti u proizvodnoj cijeni svake elektroprivrede i logično je da će onda ići dalje sa povećanjem cijena električne energije”, naglasio je Bečarević.
(Nezavisne)