Pod sloganom „Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život. Ne ostavljajmo nikoga iza sebe“ obilježava se Svjetski dan hrane 2022. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ovogodišnjim sloganom želi ukazati na činjenicu da značajan udio svjetske populacije ne osjeća benefite koje pružaju razvoj čovječanstva, inovacije i ekonomski razvoj, kazali su uz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina čiji građani se susreću sa ogromnom poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i borbom za golu egzistenciju, vladajući političari uvjeravaju javnost da nema mjesta panici. Tako je nedavno Fadil Novalić, premijer FBiH, gostujući u jednoj emisiji, kazao da Federacija, za razliku od entiteta RS, prilagođava evropskim zahtjevima.
” Evropski zahtjev je da sve osjetljive robe treba da imate u kvartalnom, godišnjem iznosu potrošnje. Imamo žitarica dovoljno da dva i po do tri mjeseca možemo kompletno stanovništvo hraniti i tu smo na evropskom prosjeku” – tvrdi federalni premijer.
Međutim, koliko god javne kuhinje bile sve punije korisnicima koji sebi ne mogu priuštiti obrok, sa druge strane, prema posljednjem izvještaju Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini godišnje se baci 273.000 tona hrane. Detaljnije, svaki stanovnik naše zemlje godišnje u prosjeku baci 83 kilograma hrane, a statistike pokazuje da je hrana u BiH skaplja za više od 20 odsto nego prošle godine, a za isti procenat je povećan i broj korisnika u javnim kuhinjama gdje se trenutno hrani 14.000 socijalno ugroženih građana.
Inače, milioni ljudi širom svijeta nemaju pristup zdravoj prehrani, što znači da su izloženi riziku od nedostatka dovoljnih količina hrane i pothranjenosti.
“FAO naglašava da opskrba hranom nije jedina prepreka u iskorjenjivanju gladi. Danas se proizvode dovoljne količine hrane kojom se mogu prehraniti svi stanovnici Zemlje. Pristup nutritivnoj hrani ometaju pandemija COVID-19, sukobi, klimatske promjene, nejednakost, rast cijena i tenzije na međunarodnoj razini. Ljudi širom svijeta pate zbog domino efekta izazova koji ne poznaju granice”- saopštila je Agencija za sigurnost hrane BiH.
Na globalnoj razini, 80 posto ekstremno siromašnog stanovništva živi u ruralnim područjima i mnogi od njih oslanjaju se na poljoprivredu i prirodne resurse kako bi preživjeli. Oni su obično najviše pogođeni prirodnim i drugim katastrofama, marginalizirani zbog njihovog spola, etničkog podrijetla ili statusa, a otežan im je pristup obrazovanju, financijama, inovacijama i tehnologijama, pojašnjeno je.
“Zbog globalne krize, više nego ikad potrebna su nam globalna rješenja. Stoga FAO smatra da usmjeravanjem ka boljoj proizvodnji, boljoj prehrani, boljem okolišu i boljem životu možemo transformirati poljoprivredno-prehrambene sustave i graditi bolju budućnost kroz primjenu održivih i holističkih rješenja koja podrazumijevaju dugoročni razvoj, uključiv gospodarski razvoj i veću otpornost”- poruka je na Svjetski dan hrane koji se obilježava 16.oktobra na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO).
(Balans)