Foto: Balans
Skupština Tuzlanskog kantona danas je usvojila nacrt Prostornog plana za područje TK za perodu 2025.-2045. godina. Po prvi put, kompleksan strateški dokument, osnova za razvoj kompletne infrastukture, određuje pravce uređenja prostora, razvoja saobraćaja, zaštite okoliša, korištenja prirodnih resursa, te generalno unapređenje uslova života.
Tuzlanski kantona ima površinu od 2.648 kilometra kvadratna, više od 400.000 stanovnika, po popisu stanovništva. Kanton ima 387 naseljenih mjesta, odnosno, 159 urbanih područja, 13 gradskih i opštinskih centara, odnosno, 146 lokalnih centara. Zanimljivo, Studija IPSA Insituta pokazala je da bi se u naredne dvije decenije, u ovom kantonu, broj stanovnika trebao povećati za čak 100.000. Komentar na to nismo uspjeli dobiti od predstavnika pomenutog instituta jer je odbio dati izjave za medije.
Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, radi se o gusto naseljenom kantonu gdje je evidentno pomjeranje stanovništva u gradske i opštinske centre, opterećenost cesta brojnim priključcima i saobraćajna blokada. Stoga je neophodan novi Prostorni plan, a kojeg je sačinio IPSA Institut. Od 2.648 kvadratna kilometara površine, predviđeno je 32 % poljoprivrednog zemljišta, 49 % šumskog te ostalog. Posebno je povećana površina za privredu.
“Gotovo 80% površine je uvećano za razliku pod postojeće, a koja se zasniva na podacima iz prostornih planova općina i gradova i to je znatno uvećanje za TK jer želimo privrednicima pokazati da podržavamo jačanje jer su oni jedan od ključnih faktora”- objasnila je Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK.
Između ostalog, ovim bitnim aktom planirano je poboljšanje željezničkog prevoza, instalacije solarnih elektrana, definisano upravljanje rudnim poljem te kamenolomima i istražnmim poljima, posebno, istraživanje litija.
“Mi nismo smatrali da je potrebno da u Nacrtu dozvolimo tu vrstu radova na području Tuzlanskog kantona, odnosno, shodno i aktima koje imamo na snazi od naših jedinica lokalne samouprave koje se nalaze na teritoriji Majevice i koji iskazuju jasan stav da su protiv ovakve vrste istraživanja, ministarstvo je to podržalo”-naglasila je ministrica.
U Planu je posebna pažnja posvećena razvoju putne infrastrukture koja je gorući problem ovog kantona jer nove ceste čeka decenijama. U Planu se spominje put Tuzla-Žepče, Tuzla-Brčko-Orašje, Doboj-Tuzla-Kalesija. Također, dato je i rješenje za intregralno čvorište koje je planirano u Lukavcu, odnosno, iznad jezera Modrac.
“Imamo zaista tu blokadu kada je u pitanju putna infrastruktura. I naravno da ćemo inicirati dopunu i prijedloge Plana prostornog uređenja TK, da se uspostave dodatne putne komunikacije i ceste, posebno Tuzla-Orašje i Tuzla- Kalesija”- naglasio je Bahrudin Ahmetagić, predsjednik Kluba poslanika SDA u Skupštini TK.
Oko ovog pitanja slaže se i opozicija i vladajuća većina.
“Unutar Prostornog plana imamo definisanu putnu komunikaciju, odnosno, autoput Tuzla-Brčko-Orašje i to u fazi izvedbenog projekta kojim je jasno definisana trasa. Imamo studiju koja definiše brzu cestu Doboj-Tuzla-Kalesija što otvara prostor za izradu planske dokumentaciju i izvedbu tih cesta”- kazao je Dževad Hadžić, predsjednik Kluba poslanika SDP-a u Skupštini TK.
Novi prostorni plan daje nadu da će se na neki način regulisati i divlja i neplanirana gradnja objekata i nepoštivanje postojećih zakona.
“Pamtim vrijeme kada nismo imali nijedan prostorni plan, ni kantona ni gradova i opština. Ovdje je dobro da postoji planska dokumentacija, da ima osnov koji će deginisati razvoj. A vjerujem da ćemo u narednom periodu, kroz inspekcijski nadzor i kontrolu nadležnih institucija i da tu oblast značajno bolje definišemo”-mišljenja je Hadžić.
Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK, podsjeća da psotoje zakoni koji regulišu nelegalne gradnje, ali da se oni ne provode na pravi način.
“Strogo po zakonu gledano, mnogi objekti bi bili srušeni. Kao što se radi trenutno u Hrvatskoj, ruše se objekti koji su nrapavljeni u zoni zaštićenih vodnih područja. Međutim, kod nas je problematična primjena zakona. Vi znate da sve godine produžujemo zakon o legalizaciji i bespravno izgrađenim objektima, itd”- izjavio je Vujović i dodao da je Prsotorni plan krucijalni dokument ovog kantona na kojem će se temeljit razvoj u naredne dvije decenije.
Planom se definiše i zaštita šuma,vode, kulturno povijesnih dobara, itd.
Ono što slijedi je javna rasprava sa novim prijedlozima i dodacima, a konačni Prostorni plan bi trebao biti usvojen do kraja godine.
(Nataša Tadić)