Foto: Balans
Putna infrastruktura na području Tuzlanskog kantona godinama ne prati privredni razvoj ovog područja. Vozači se svakodnevno suočavaju s oštećenim saobraćajnicama, zastarjelim putevima i ogromnim gužvama, dok se iz godine u godinu ponavljaju ista obećanja o izgradnji brzih cesta i boljim vezama s ostatkom zemlje. Nazire li se rješenje problema o kojem se govori već više od dvije decenije, istražila je tuzlanska ekipa Federalne televizije.
Kantonu s najviše stanovnika – nula kilometara autoputa
Tuzlanski kanton, iako najmnogoljudniji u Federaciji BiH, nema nijedan metar izgrađene brze ceste niti autoputa. Takvo stanje direktno se odražava na razvoj privrede, ali i na kvalitet svakodnevnog života građana. Loše saobraćajnice često uzrokuju oštećenja na vozilima, a gužve su postale dio svakodnevice.
Na cestama Tuzlanskog kantona registrovano je oko 150 hiljada automobila, što čini približno 12 posto svih registrovanih vozila u Bosni i Hercegovini. Ipak, značaj ovog kantona za budžete i javne prihode ne prati adekvatno ulaganje u infrastrukturu.
„Ovih 150 hiljada motornih vozila sigurno u mnogome pune budžet i kroz registraciju motornih vozila, potrošnju goriva, kao i sve one akcize koje se plaćaju prilikom korištenja motornih vozila i energenata“, ističe Nenad Lukanović, pomoćnik ministra za saobraćaj i opće poslove Tuzlanskog kantona.
Nova obećanja i stari rokovi: Brze ceste ponovo u planovima
Iz JP Autoceste Federacije BiH najavili su intenzivne aktivnosti na modernizaciji putne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu. Završena su idejna rješenja i studije za dvije ključne dionice brzih cesta: Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod i Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, ukupne dužine gotovo 80 kilometara.
Prema navodima iz Autocesta FBiH, realizacijom ovih projekata kanton bi konačno trebao dobiti savremenu, sigurnu i funkcionalnu saobraćajnu mrežu. Time bi se unaprijedila povezanost zapadnog i istočnog dijela Tuzlanskog kantona, osigurala kvalitetna veza s Koridorom Vc, regijama srednje i zapadne Bosne, kao i međunarodnom TEN-T mrežom. Poseban značaj ima planirano interregionalno čvorište Šićki Brod, koje se navodi kao strateški infrastrukturni interes za kanton.
Ove trase predviđene su i u Prostornom planu Tuzlanskog kantona za period 2025–2045. godine, a planirane su i dodatne brze ceste od Gradačca i Srebrenika prema Tuzli, kao i brza cesta Tuzla–Sarajevo, koja se već više od 20 godina spominje kao jedan od ključnih pravaca povezivanja dva kantona.
Do sada su, međutim, promjene na cestama Tuzlanskog kantona uglavnom bile kozmetičke, zakrpljene rupe umjesto novih kilometara asfalta. Građani kantona s najvećim brojem stanovnika s pravom se pitaju, koliko će još trajati čekanje na put koji im se obećava već decenijama?
(Balans/FTV)