Vaskrs je najveći praznik u istoriji ljudskog roda, po vjerovanju pravoslavaca. Vaskrsenjem iz groba Hristos je krunisao sve ranije praznike, počev od Božića do Bogojavljenja, pa sve do Lazareve subote, Cvijeti i Velikog petka.
I opet od Vaskrsa zavise veliki praznici: Vaznesenje i Duhovi. Samo raspeta ljubav božija, koja se pokazala kroz žrtvu gospoda Isusa Hrista, mogla je da pobijedi satansku gordost i smrt, da iskupi čovjekovu neposlušnost u grijehu, da digne iz groba ljudsku prirodu i da je kroz vaskrsenje uzdigne do prijestolja božijeg.
Zbog značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljetne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.
Za Vaskrs su vezani lijepi običaji. Za ovaj praznik vezan je običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Kad osvane dan Vaskrsenja Hristovog, na svim pravoslavnim hramovima dugo zvone zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin, a po mogućnosi i ostali ukućani, odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja riječima „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“. Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
(Balans)