Foto: Balans
Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u provođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta 2024. godine, prema sedmom izdanju izvještaja Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, koji je danas objavljen u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH.
Zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj je također ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice.
Čak šest blokova u regionu premašilo je u 2024. godini svoje dozvoljene emisije SO2 za više od deset puta, a četiri od njih se nalaze u Bosni i Hercegovini – Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Po prvi put su BiH termoelektrane bile najveći emiteri SO2 u regiji, sa 212.840 tona – što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i 11,3 puta više od dozvoljenog.
Najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu je, po peti put od 2018. godine, imala TE Ugljevik, čije postrojenje za odsumporavanje očigledno nije radilo, iako je upotrebna dozvola dobijena u novembru 2021. godine. Emisije u 2024. godini u iznosu od 112,943 tona bile su više od onih u 2023. godini, i od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz termoelektrane su se povećale. RiTE Ugljevik potrošila je najmanje 85 miliona eura za postrojenje za odsumporavanje, ali sada priznaje da ne radi, djelomično jer je to ‘ekonomsko opterećenje’.
„Emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju. Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko instutucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom”, istakao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Najveći zagađivač prašinom u regiji u 2024. godini bila je TE Gacko. Emitovala je 3.339 tona – 13,7 puta više od dozvoljenog. Nakon protesta lokalnog stanovništva, smanjenje emisije su najavljena u oktobru 2023. godine, međutim zagađenje termoelektrane u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.
Uz kršenja NERP-a, tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, s termoelektranama na ugalj koje podliježu odstupanju ‘opt-out’ ograničavanja radnog vremena sada krše ovu odredbu. Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali nisu. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali do sad to nije bilo dovoljno da posrami vlade da djeluju.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH ističe da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a:
“Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane?“
Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u Nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.
„Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju svo vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.
Izvještaj je dostupan na https://bankwatch.org/wp-content/uploads/2024/09/2024_09_17_Comply-or-Close_Bosnian.pdf
(2) Kao dio svojih obaveza usklađivanja s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorijevanje prema Ugovoru o uspostavi energetske zajednice, četiri zemlje Zapadnog Balkana – Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – izradile su Nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) koji pokrivaju razdoblje od 2018. do 2027. Umjesto da od 1. januara 2018. svako veliko postrojenje za sagorijevanje mora biti u skladu s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, ovi planovi dopuštaju državama da izračunaju nacionalne gornje granice emisija za sumporov dioksid, azotne okside i lebdećih čestice te da do 2027. postupno smanjuju svoje ukupne emisije iz odabranih velikih postrojenja za sagorijevanje koji su izgrađeni prije 1992. Godine 2027. sva postrojenja uključena u NERP-ove pojedinačno moraju biti u skladu ne samo s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, već i s dijelom 1. Dodatka V. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama.
(3) Zbog probijanja ograničenja zagađenja iz NERP-a, Sekretarijat Energetske zajednice je u martu 2021. pokrenuo sporove protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. U julu 2023. poduzet je korak u procesu izdavanjem takozvanih obrazloženih zahtjeva protiv Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije. U decembru 2023., Ministarsko Vijeće Energetske zajednice je potvrdilo da sve tri zemlje krše ugovor. Spor protiv Srbije ostaje otvoren, ali nije eskalirao. Sekretarijat je također pokrenuo slučaj rješavanja spora protiv Crne Gore u aprilu 2021. godine zbog kršenja ograničenja od 20.000 sati isključenja za termoelektranu u Pljevljima. U oktobru 2022. je Sekretarijat otvorio drugi postupak protiv Bosne i Hercegovine u vezi s kršenjem opt-out programa Tuzla 4 i Kakanj 5 i u oktobru 2023. protiv Srbije vezano uz TE Morava.
(Aarhus centar)