Foto: WHO
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Cilj ovog dana je potaknuti na ulaganje u sistem podrške mentalnom zdravlju te naglasiti važnost njegova promicanja.
Ovogodišnja tema „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“ poziva organizacije, poslodavce i zaposlenike da prepoznaju važnost mentalne dobrobiti u radnom okruženju i rade na njenom unaprijeđenju. U današnjem poslovnom svijetu, koji se suočava s ubrzanim promjenama i sve većim pritiscima, mentalno zdravlje postaje ključni čimbenik produktivnosti i opće dobrobiti zaposlenika, ističući važnost pružanja potpore i empatije unutar radnog okruženja.
Sigurna i zdrava radna okolina djeluje kao zaštitni čimbenik mentalnog zdravlja. S druge strane, nezdravi radni uvjeti poput stigmatizacije, diskriminacije i izloženosti rizicima kao što su uznemiravanje i loši radni uvjeti, mogu ozbiljno ugroziti mentalno zdravlje, opću kvalitetu života te, posljedično, radnu učinkovitost i produktivnost.
S obzirom na to da 60 % svjetske populacije radi, hitno su potrebne promjene kako bi se osigurali uvjeti koji sprječavaju narušavanje mentalnog zdravlja.
Zašto je mentalno zdravlje na radnom mjestu važno?
Mentalno zdravlje izravno utječe na radnu učinkovitost, kreativnost i opću dobrobit zaposlenika. Prema istraživanjima, mentalni poremećaji poput depresije i anksioznosti mogu dovesti do smanjenja produktivnosti, povećanih troškova bolovanja i visoke fluktuacije radne snage. Stoga je ključno stvarati radno okruženje koje podržava mentalno zdravlje jer se time ne samo poboljšava dobrobit zaposlenika, već se i povećava uspješnost organizacije.
Izazovi mentalnog zdravlja na radnom mjestu
Radno mjesto može predstavljati brojne izazove za mentalno zdravlje, među kojima su:
- Stres – povećani pritisak, rokovi i visoka očekivanja mogu dovesti do preopterećenja.
- Nedostatak podršk– mnogi zaposlenici ne osjećaju da dobivaju dovoljno potpore od strane kolega ili menadžmenta.
- Izolacija – rad na daljinu, koji je sve češći, može smanjiti socijalne interakcije i potaknuti osjećaj usamljenosti.
- Stigma – strah od osude često sprječava zaposlenike da potraže pomoć za svoje mentalne probleme.
Strategije za poboljšanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu
- Promicanje otvorene komunikacije – stvaranje okruženja koje potiče zaposlenike da otvoreno razgovaraju o svojim mentalnim izazovima.
- Osnaživanje menadžmenta – edukacija menadžera o prepoznavanju znakova mentalnih poteškoća i pružanju potpore zaposlenicima ključna je za stvaranje pozitivnog radnog okruženja.
- Uvođenje programa potpore – organizacije mogu uvesti programe mentalnog zdravlja poput radionica, savjetovanja i resursa za samopomoć.
- Fleksibilnost i ravnoteža – omogućavanje fleksibilnih radnih opcija i poticanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života može značajno poboljšati mentalno zdravlje zaposlenika.
- Redovita edukacija – ulaganje u edukaciju zaposlenika o važnosti mentalnog zdravlja i strategijama samopomoći može stvoriti informiranije i otpornije radno okruženje.
Kako bismo stvorili radne sredine koje podržavaju mentalnu dobrobit, nužno je primjenjivati proaktivne pristupe i razvijati kulturu otvorenosti i potpore. Zajedničkim naporima možemo raditi na smanjenju stigme te osigurati da svi zaposlenici imaju pristup potrebnim resursima za poboljšanje svog mentalnog zdravlja. Ovaj dan poziva nas na akciju – da mentalno zdravlje postane prioritet u svijetu rada.
(Zavod za javno zdravstvo FBiH)