Međunarodni dan ptica lastavica obilježava se danas, a ove ptice na prostore BiH dolaze uglavnom u aprilu i maju mjesecu.
Lastavice su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki . Dio su podreda pjevica. Ova porodica se sastoji od dvije potporodice: Pseudochelidoninae i Hirundininae.
Lastavice su kozmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim otocima. Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu: kukce hvataju u zraku. Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti. Porodica obuhvaća 75 vrsta.
Lastavice su selice. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti, pa i leptir lastin rep. Nekoliko vrsta je postalo ranjivo zbog ljudskih aktivnosti na njihovim područjima, ali su mnoge druge imale koristi od promjene okoliša i sada žive i blizu ljudi. Mlade lastavice su čučavci.
Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Jedna se vrsta pojavljuje na tihooceanskim otocima, a druga na Mauricijusu u Indijskom oceanu. Mnoge imaju nevjerojatnu rasprostranjenost poput obične lastavice, koja se razmnožava na većini Sjeverne hemisfere i zimuje na većini Južne.
Prilagodile su se mnogim staništima. Često ih se viđa oko vode, ali mogu se naći i na travnjacima, savanama, močvarama, magrovim šumama i šikarama, od nivoa mora do alpskih područja. Mnoge žive na farmama, pa čak i u gradovima. Vrste koje nastanjuju umjerene regije migriraju za zime kada populacije insekata jako opadnu. Tropske vrste uglavnom ne migriraju, ali ima nekih koje prave kraće selidbe.
Za lastavicu su u čitavoj Europi, još od starih vremena, vezana mnoga interesantna vjerovanja i predanja. Lastavica se pojavljuje i kao simbol plodnosti i naizmjeničnosti. Njeno gnijezdo pod krovom kuće osigurava sreću kuće. Gdje lastavica razvije gnijezdo bit će sretni ukućani. U Koprivnici „grom neće udariti u kuću u kojoj je lastavičino gnijezdo. U Bosni i Hercegovini ,ako se u kući ili na krovu kuće nagnijezdi lastavica ili uopšte ptica, onda kažu da je to sretno. Zabrana rušenja lastavičjeg gnijezda poznata je i kod Mađara jer ako ona načini gnijezdo na kući, znači sreću. U Francuskoj je opšte vjerovanje da je sreća za kuću u kojoj lastavica načini gnijezdo. Grci se raduju kad im lasta svije gnijezdo u kući, jer drže da to donosi sreću. U Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj isto se misli. U Tirolu kažu da na kući u kojoj lastavice grade gnijezdo leži božji blagoslov; poneki čak ostavljaju i danju i noću otvorene prozore da bi ptice mogle slobodno ulaziti i izlaziti. U Češkoj su laste u velikoj časti i svijet ukiva daske pod strehom da bi ih primamio da tu načine gnijezda. U Hesenu je na dolazak prve laste ukazivao stražar sa kule i od strane mjesnih vlasti svečano objavljivao.
(Balans/ Wikipedia/ Mislioprirodi.ba)