Foto:
Međunarodni dan borbe protiv raka obilježava se 4. februara i poziva na aktivnosti na smanjenju nejednakosti koje postoje u pristupu kvalitetnoj skrbi za oboljele od raka, pod vođstvom UICC-a (Union for International Cancer Control).
Prema podacima iz dokumenta „Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH 2021“, maligne neoplazme nalaze se na drugom mjestu vodećih uzroka smrti po grupama oboljenja, sa 4.577 umrlih i stopom 211,1/100.000 stanovnika. Maligne neoplazme bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 47,2/100.000 stanovnika. Znatno više umiru muškarci nego žene s omjerom smrtnosti 3:1, mada se kroz godine registrira lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća.
Vodeće maligne neoplazme kao uzroci smrti stanovništva su maligne neoplazme bronha i pluća (1037 umrlih), slijede maligne neoplazme dojke (321), kolona (302), želuca (289) i pankreasa (262).
Angažiranjem cijelog društva, Međunarodni dan borbe protiv raka ima za cilj stvoriti temelje potpore za smanjenje tereta raka i potaknuti značajan napredak u prevenciji i liječenju ove bolesti, kao i u poboljšanju kvalitete života osoba s rakom.
Kampanja za 2024. godinu usmjerava se na poticanje lidera i kreatora politika da se posvete uzrocima nejednakosti u tretmanu raka i preuzmu proaktivnu ulogu u provedbi politika i programa koji osiguravaju jednak pristup prevenciji, dijagnozi i liječenju raka, kako bi svaki čovjek imao pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama bez obzira na prihod, obrazovanje, mjesto življenja, nacionalnu ili etničku pripadnost itd.
Problem s kojim se svijet suočava je stalni porast broja oboljelih i umrlih od raka. Primjer radi, 2012. godine bilo je 14, 1 milion novooboljelih, a 2020. godine 19,3 miliona. Očekuje se da taj broj bude 21,9 miliona 2025. godine.
Rak je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu, odnosno, 70% smrtnih ishoda uzrokovanih rakom događa se u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, koje karakterizira i znatno niža stopa dostupnosti usluga liječenja raka. Za više od 350 000 djece u zemljama s niskim prihodima, usluge liječenja raka nisu dostupne.
Da bi se zaustavio rastući teret raka i adekvatno djelovalo na ovom polju bez obzira na rasu, dob, spol, geografsku pripadnost, društveni ili ekonomski status, potrebni su efikasni i adekvatno financirani planovi kontrole raka.
Osnove kontrole raka su prevencija, rano otkrivanje i dijagnoza, liječenje i palijativna skrb. Nekoliko miliona života moglo bi se spasiti svake godine pomoću odgovarajućih strategija za prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeno i kvalitetno liječenje.
(Balans/ZZFBIH)