Foto: Haris Dedić
U Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli, u organizaciji Udruženja muzičkih umjetnika, sinoć je održana konferencija „Sevdalinka kulturno-historijsko nematerijalno blago Bosne i Hercegovine“.
Ovom konferencijom Udruženje je podsjetilo na dugogodišnji rad i napore na uvrštavanju pjesme sevdalinke na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog blaga svijeta.
Konferenciju su pjesmom „Ječam žele tuzlanke djevojke“ otvorili članovi kulturno umjetničkih društava „Salis“ iz Tuzle i „7.april“ iz G.Vukovija.
Na samom početku, predsjednica Udruženja Ramiza Milkunić se zahvalila prisutnima što već godinama podržavaju rad ovog Udruženja, dok je Asja Redžić u ime Gradonačelnika pojasnila zašto i kako je grad odabrao da podrži pjesmu sevdalinku u Tuzli.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona Denis Bećirović je u nadahnutom govoru napomenuo je da sevdalinka je nešto što mi svi nosimo u srcu i što ćemo sutra u amanet ostaviti svojoj djeci. Maja Nikolić, dopredsjednica Hrvatskog kulturnog društva Napredak, ogranak Tuzla napomenula je da je sevdalinka naša istinska povjest i mi je moramo njegovati i promovirati, bez obzira u kom se dijelu svijeta nalazili.
Kako se došlo do toga da baš ovo Udruženje predloži sevdalinku za nominaciju za UNESCO listu, zašto je to bitno i šta je sve učinjeno u proteklom periodu po tom pitanju pojasnila je diplomirani etnolog Vesna Isabegović, dok je profesorica bosanskog jezika i književnosti Jasna Hadžiselimović slikovito je dočarala etiku u pjesmi sevdalinci. Pomoćnica ministra za kulturu, sport i mlade u Vladi Tuzlanskog kantona Amela Mehmedović je objasnilašta seu njenom resoru poduzima da se pomogne promocija i zaštiti sevdalinka.
Na konferenciji su se putem video linka obratili i rekli šta je to za njih sevdalinka i kako se to ona njeguje u njihovim sredinama i Jovan Pejčić direktor Tamburica Festa iz Novog sada teNedžad Lekić iz kulturno umjetničkog društva Mirko Srzentić iz Podgorice. Za kraj jeTamara Karača Beljak, profesorica na odsjeku za etnomuzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu prezentovala kako se to sevdalinka izučava i čuva i u okviru nastavnog plana i programa ove institucije.
Moderatorica cijele konferencije bila je Amra Avdić, a publici su se predstavili sa malo drugačijim izvedbama sevdalinke i članovi Gradskog tamburaškog orkestra iz Živinica, učenici JU Srednje muzičke škole TuzlaAmina Bojić i Matea Divjak te violinistica Jasmine Kasumović i pijanistica Darja Kadrić.
Na kraju možemo zaključiti da je ova Konferencija okupila značajan broj istraživača, poznavalaca problematike očuvanja kulturnog naslijeđa sa zajedničkim ciljem: održivosti, očuvanja i prenošenja nematerijalne kulturne baštine.
Bosansko-hercegovačka gradska pjesma sevdalinka je pjesma izuzetne poetske, muzičke, ali i historijske vrijednosti i jedan od najznačajnijih elemenata nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Nominacija sevdalinke na Unesco listu znači veliko priznanje, ali i odgovornost svih segmenata društva i intenzivnije aktivnosti na njenom očuvanju i promociji. Pored iznesenih modela promocije i djelovanja sevdalinka mora biti zastupljena u obrazovnom sistemu.
Učesnici Konferencije daju podršku inicijativi Udruženja muzičkih umjetnika Tuzle i zalažu se za održivost, očuvanje i prenošenje kulturne baštine. Očuvanje i održivost materijalne i nematerijalne baštine je od velikog značaja, ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu.
Obavezni smo iskoristiti sve mogućnosti da zaštitimo, održimo i prenesemo narednim generacijama svoje naslijeđe. To je i obaveza poštovanja prethodnih generacija koje su očuvale to naslijeđe, ali i od kojih možemo mnogo naučiti kako da se bolje ophodimo prema svemu tome.
Na naslijeđe moramo gledati kao nešto što je dio naših života i razmišljati o tome šta mi trebamo učiniti da bi zaštitili sva ta vrijedna kulturna dobra. Bosna i Hercegovina može biti izvorište mnogo dobrih primjera kako štititi naslijeđe i kako približavati naslijeđe samim zajednicama. U svemu tome ljudi su posebna vrijednost, jer bez njih to nema smisla.
U tome je posebna važnost učešća akademske zajednice, institucija, udruženja, pojedinaca, koji su izuzetno zainteresirani za kulturno naslijeđe. Oni mogu dati odgovore kako uspostaviti metodologiju kao dokaz naslijedja, kako prikupljati građu i kako je dokumentirati? Kakav je značaj upisa sevdalinke na listu UNESCO?
(Haris Dedić)